S obzirom na eskalaciju sukoba na Bliskom Istoku i pada Asadovog režima, svjetska pažnja se preusmjerila s ukrajinske krize. No, pitanje mira u Ukrajini ostaje ključno za stabilnost Europe i svijeta. Najnovije izjave Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ukazuju na određenu volju za postizanjem mira, iako konkretni koraci i dalje izostaju. Trump je u intervjuima ponovio svoj stav da bi mogao postići dogovor o miru između Ukrajine i Rusije, dok je Zelenski istaknuo spremnost za dijalog, ali uz uvjet da se očuva teritorijalni integritet Ukrajine. Međutim, osnovni zahtjevi suprotstavljenih strana ostaju nepomirljivi.

Rusija zahtijeva da ukrajinska vojska napusti teritorije koje Moskva smatra dijelom Ruske Federacije, uključujući Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, te da Ukrajina odustane od svojih aspiracija za članstvom u NATO-u. S druge strane, Ukrajina insistira na povlačenju ruskih trupa sa svih okupiranih teritorija, uključujući Krim, te na nastavku procesa pridruživanja NATO savezu. Ovi suprotstavljeni stavovi dodatno otežavaju bilo kakve pregovore. Događaji na Bliskom Istoku, koji su dodatno destabilizirali geopolitičku situaciju, možda će primorati međunarodnu zajednicu na intenzivniji angažman u ukrajinskom sukobu. Ipak, pitanje ostaje: može li politička volja prema miru prevladati duboko ukorijenjene razlike i geopolitičke interese?

Jasno je da će mir u Ukrajini zahtijevati ozbiljne kompromise i međunarodni pritisak, ali trenutni stavovi strana sugeriraju da će doći do mira samo ako jedna od strana široko promjeni svoj glavni politički kurs. Mora se istaknuti da bez obzira na optimistične izjave zvaničnika postoji ogromna opasnost od katastrofalne daljne eksalacije rata u Ukrajini.