Ribari i mještani Bihaća već neko vrijeme svjedoče nelegalnim aktivnostima na rijeci Uni koje dovode u pitanje zaštitu prirodnih resursa i imovine grada. Edin Dedić, poznatiji kao ILMA, postao je predmet polemika zbog svojih postupaka koji uključuju nasipanje i betoniranje obale, kao i izgradnju objekata na zemljištu koje je u vlasništvu grada. Ove aktivnosti izazvale su zabrinutost među lokalnim stanovništvom, uključujući i ribare koji već desetljećima koriste ovu prirodnu ljepotu za obavljanje svog posla. Dedićeve građevinske intervencije dovode u pitanje ne samo legalnost, već i dugoročnu održivost ekosistema.

Nelegalne građevine na otoku:

Prema izvještajima lokalnih ribara, Edin Dedić je nasuo put od obale do otoka na Uni, čime je stvorio poluotok i učinio pristup rijeci nemogućim, ne samo za ostale građane, već i za same ribare koji su tu decenijama lovili ribu. Dedić je također betonirao dva stuba i postavio kapiju koja dodatno zatvara pristup ovom području. Ribari, koji ističu da je ovo bilo prirodno mrijestilište, sada ne mogu obavljati svoj posao na tom području, što uzrokuje ozbiljne posljedice za lokalnu industriju i ekosistem.

Izgradnja bespravnih objekata na državnom zemljištu

Pored nasipa, Dedić je izgradio kuću na ovom otoku, za koju se tvrdi da će biti iznajmljivana arapskim turistima. Ovaj objekt, kao i drugi objekti koje Dedić iznajmljuje u okolici, navodno nisu legalno sagrađeni. Građevinske dozvole za ove objekte nisu bile izdane, jer se zemljište na kojem su izgrađeni objekti, prema informacijama, smatra državnim, a rijeka Una je vodno dobro. Prema važećim zakonima, nijedna osoba ne može bespravno zauzimati ili privatizirati ovakve površine bez potrebnih dozvola.

Gradonačelnik Sedić i politika zatvaranja oči

Osim što Dedić izgrađuje bespravno objekte, postavlja se pitanje i o odgovornosti gradskih vlasti, posebno gradonačelnika Elvedina Sedića. U javnim istupima, Sedić je obećao da će rušiti sve bespravno izgrađene objekte uz rijeku Una, uključujući i one koji ugrožavaju okoliš i prirodni ekosistem. Ipak, ova obećanja ostala su samo na papiru, jer se izgradnja objekata uz rijeku Una, među kojima su i oni koje iznajmljuje Dedić, nastavlja bez sankcija.

Politika izdaje i koalicije s SDA Bihać

Ovo je pravi razlog zbog kojeg politički pokret POMAK najavljuje koaliciju sa SDA Bihać u gradskom vijeću. Iako su na početku svog političkog angažmana isticali borbu protiv korupcije i bespravne gradnje, članovi POMAK-a sada su se odlučili za političku trgovinu koja nažalost ima duboke korijene u politiku nastavka loših praksi. Ova koalicija predstavlja nastavak politike koju je započeo prethodni gradonačelnik, Šuhret Fazlić, koji je 2015. godine obećao da će srušiti sve bespravno izgrađene objekte u Bihaću, što je bio jedan od ključnih razloga za njegovu pobjedu na izborima. Ipak, ova obećanja ostala su samo na papiru, jer se izgradnja objekata uz rijeku Una, među kojima su i oni koje iznajmljuje Dedić, nastavlja bez sankcija.

Gradonačelnik Sedić, koji je na vlast došao kao predstavnik POMAK-a, nastavio je ovu politiku Šuhreta Fazlića, štiteći bespravnu gradnju, ignorirajući ekološke i pravne norme, i pružajući političku podršku onima koji krše zakone. Ove poteze ne bi trebalo gledati kao slučajnu grešku ili nespretan politički manevar, već kao dio šire strategije u kojoj se interes određene političke grupacije stavlja ispred interesa građana Bihaća i očuvanja prirodnog okoliša. POMAK, koji je obećao promjene i borbu za zakonitost, sada je odlučio podržati politiku koja se u suštini temelji na ignoriranju zakona i privilegiranju političkih veza.

Ovaj potez pokazuje da politički interesi, a ne borba za pravdu, nažalost i dalje upravljaju lokalnom politikom. Koalicija s SDA nije samo politički kompromis; to je podrška nastavljanju onoga što je u Bihaću postalo norma – nepoštovanje zakona, nelegalna izgradnja i uništavanje prirodnih resursa u korist privatnih interesa. Građani Bihaća i dalje ostaju bez odgovora na ključna pitanja vezana za zaštitu imovine grada i očuvanje okoliša, dok političke elite nastavljaju graditi svoje pozicije na temelju istih starih praksi.

Zaštita interesa i kumulacija imovine

Kritičari tvrde da gradonačelnik Sedić štiti interese braće Dedić, koji su povezani s dominantnom političkom strankom u Bihaću, SDA. S obzirom na političke i ekonomske interese, postavlja se pitanje je li zaštita ovih bespravno izgrađenih objekata zapravo dio šireg plana da se na državnoj imovini izgrade turistički objekti, koji bi bili u privatnom vlasništvu. Ovaj slučaj nije izolovan, jer se u Bihaću često spominju sumnjive privatizacije, a sada je i rijeka Una postala predmet privatizacije.

Pravosudne institucije u USK: Hoće li stati na zulum braće Dedić i zaštititi državnu imovinu?

Pravosudne institucije u Unsko-sanskom kantonu već godinama zatvaraju oči pred očiglednim zulumom koji braća Dedić čine s državnom imovinom. Dok lokalni ribari i građani Bihaća svjedoče kako se nelegalno zauzimaju obale rijeke Une, pravosudne vlasti i inspekcijske službe šute. Iako zakon jasno nalaže da je svaki pokušaj bespravnog prisvajanja državne imovine kazneno djelo, institucije koje bi trebale jamčiti zakonitost i zaštitu javnog dobra djeluju kao da su pod političkim pritiskom ili, još gore, da su jednostavno previše nesposobne da bilo što poduzmu. Braća Dedić, koja već godinama bez ikakvih sankcija uzurpiraju zemljište na rijeci Uni, bez srama nastavljaju s nelegalnim gradilištima, betoniranjem obale i izgradnjom objekata na državnom zemljištu.

Ovo nije samo pitanje nepoštivanja zakona; ovo je otvoreni napad na zajedničku imovinu, na rijeku Una i na opstanak lokalne zajednice. Pitamo se: gdje je pravda? Kako je moguće da se u Bihaću pred očima gradonačelnika i nadležnih institucija bespravno gradi na državnoj imovini, a da se nitko ne usudi poduzeti stvarne mjere? Tko je zapravo zaštićen u ovoj igri? Politika i interesne skupine koje štite braću Dedić očigledno su jače od zakona.

Pravosudne institucije u USK moraju odlučiti – hoće li stati na kraj ovoj korupciji i nelegalnim radnjama koje uništavaju prirodne resurse, ili će i dalje biti politički podložne, nesposobne i impotentne pred očitim zulumom? Činjenica da do sada ništa nije učinjeno, pokazuje samo jedno: pravda u ovom kantonu nije samo sporadično zakašnjela, ona je potpuno paralizirana. Nema više vremena za čekanje. Ako pravosudne vlasti nastave ignorirati ovaj očiti kriminal, to će biti jasan znak da su partijski interesi (SDA i POMAK) jači od zakona i da se država potpuno raspada pod težinom političke zaštite privatnih interesa.