Unsko-sanski kanton već godinama predstavlja jedno od ključnih izbornih bojišta za bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini. Rezultati općih izbora 2022. godine jasno su pokazali koliko je ova sredina podijeljena između dviju dominantnih opcija — SDA i SDP-a — a zbivanja koja prethode izborima zakazanim za oktobar 2026. godine sugeriraju da će se ta borba ponoviti, ovaj put uz nove aktere i, po svemu sudeći, pažljivo osmišljene stranačke strategije.

Šta su pokazali izbori 2022. godine

Na općim izborima 2022. godine, u trci za Bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, birači Unsko-sanskog kantona dali su jasnu prednost kandidatu Socijaldemokratske partije. Denis Bećirović (SDP BiH) u ovom kantonu osvojio je 29.916 glasova, dok je dotadašnji član Predsjedništva i kandidat Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović (SDA BiH) dobio 23.624 glasa. Razlika od gotovo 6.300 glasova nije bila zanemariva — ona je zrcalila dubok preokret raspoloženja dijela bošnjačkog biračkog tijela u USK-u, koji je tradicionalno bio snažno uporište SDA.

Na tim istim izborima, ali na drugačijoj izbornoj razini, Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća, kandidirao se za Skupštinu Unsko-sanskog kantona kao kandidat pokreta POMAK. U toj utrci osvojio je 5.266 glasova — rezultat koji jasno govori da Fazlić u matičnom kantonu raspolaže konkretnom i mjerljivom izbornom bazom, neovisnom od velikih stranačkih mašinerija. Nastojeći se pozicionirati kao ljevičarski orijentiran i građanski kandidat, Fazlić je tim rezultatom potvrdio svoju prepoznatljivost među biračima koji cijene alternative etabliranom dvostranačkom modelu SDA–SDP.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD PRILOGA

Opšti izbori 2022.godine - Rezulatati u USK - izvor: izbori.ba

Čovjek koji je pobijedio sistem koji ga je izbacio

Da bi se razumjela prava težina Fazlićeve izborne baze i njegova politička trajektorija, nužno je vratiti se na lokalnu scenu Bihaća godinu 2016. Fazlić je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Gradskog odbora SDP-a Bihać — jednu od ključnih stranačkih pozicija u gradu — što ga je činilo jednim od najistaknutijih lica socijaldemokratske politike u Unsko-sanskom kantonu.

Međutim, neposredno pred lokalne izbore 2016. godine, Fazlić je iz stranke izbačen, u okolnostima koje su u javnosti protumačene kao rezultat unutarstranačkih tenzija i sukoba interesa unutar SDP-ove strukture. Umjesto da se povuče s političke scene, Fazlić je odlučio izaći na izbore kao nezavisni kandidat, nastupjevši ispred stranke Građanski savez BiH. Ishod je bio iznenađujući čak i za one koji su pratili lokalna zbivanja: Fazlić je na gradonačelničkim izborima u Bihaću osvojio 8.933 glasova i pobijedio, preuzevši upravljanje gradom unatoč tome što je u predizbornu kampanju ušao bez podrške ikoje od velikih stranaka.

Taj rezultat nije bio samo lični trijumf — bio je i snažna politička poruka. Pokazao je da Fazlić posjeduje autentičnu izbornu snagu koja nadilazi stranačku infrastrukturu, te da dio biračkog tijela u Bihaću i USK-u prepoznaje i nagrađuje upravo onaj tip kandidata koji se suprotstavlja etabliranim strukturama. Paradoksalno, sama stranka koja ga je izbacila — SDP — bila je među onima čiji su ga birači najsnažnije podržali.

Pozornica za 2026: Skok na državnu razinu

Pred oktobarske izbore 2026. godine Fazlić najavljuje kvalitativno drugačiji korak — kandidaturu za Bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Radi se o funkciji najvišeg državnog ranga, čiji izbor u bošnjačkom korpusu direktno ovisi o raspodjeli glasova širom Federacije BiH, a posebno u kantonima s brojnijim bošnjačkim biračkim tijelom, kakav je upravo Unsko-sanski.

Na istoj poziciji ponovo se pojavljuju i već poznata imena. Denis Bećirović, koji je 2022. godine odnio pobjedu i preuzeo mandat Bošnjačkog člana Predsjedništva, potvrdio je kandidaturu za još jedan mandat u dresu SDP-a. Istovremeno, sve je izvjesnije da će i Bakir Izetbegović biti kandidat SDA BiH za istu funkciju, čime se rivalstvo iz prethodnog ciklusa direktno nastavlja — s tim da je SDA ovaj put u ulozi stranke koja želi preokrenuti nepovoljan rezultat iz 2022. godine, uključujući i onaj u USK-u.

Fazlić kao faktor: Ko na čijim glasovima profitira?

Upravo na ovoj tački politička računica postaje naročito zanimljiva. Fazlić je 2022. godine na kantonalnim izborima prikupio 5.266 glasova u USK-u — glasova koji su, prema profilu tipičnog POMAK-ovog birača, u velikoj mjeri potjecali od ljevičarski i građanski orijentiranih birača. Taj birački profil gotovo se u potpunosti preklapa s bazom SDP-a.

Sada, kada Fazlić stupa u predsjedničku utrku na državnoj razini, logično je pretpostaviti da će se okrenuti istom tom biračkom rezervoaru. Ukoliko uspije zadržati ili povećati taj broj glasova — ovaj put na predsjedničkim listama — neposredna aritmetička posljedica bila bi vidljivo smanjenje Bećirovićevog rezultata u kantonu. U izbornom sistemu koji uzima u obzir kantonalnu raspodjelu glasova pri određivanju pobjednika predsjedničke utrke, odljev i nekoliko hiljada glasova može imati odlučujući utjecaj na konačni ishod na razini cijele Federacije BiH.

Prema ovoj analizi, Fazlićeva uloga ne bi bila toliko da sam odnese pobjedu u predsjedničkoj utrci — što bi za kandidata bez stranačke infrastrukture velikih razmjera predstavljalo iznimno visoku letvicu — koliko da posluži kao glasački odvodnik koji crpi snagu iz SDP-ovog biračkog rezervoara, posredno pomažući SDA-ovom kandidatu da smanji zaostatak ili čak preuzme primat upravo u USK-u.

Sličnih mehanizama taktičkih kandidatura nije strano ni bosanskohercegovačko ni regionalno izborno iskustvo. Radi se o praksi koja se kreće u zakonskim okvirima, ali koja u javnosti redovito izaziva oštre rasprave o granicama izborne etike i transparentnosti namjera pojedinih kandidata.

Neizrečene poruke i otvorena pitanja

Do trenutka objavljivanja ovog teksta, ni SDA ni SDP nisu javno komentirale Fazlićeve predsjedničke ambicije u kontekstu predstojećih izbora, niti je sam Fazlić eksplicitno govorio o eventualnoj koordinaciji s bilo kojom strankom. Politička kultura u Bosni i Hercegovini takve aranžmane rijetko iznosi na vidjelo — oni se, kada postoje, odvijaju iza zatvorenih vrata, a javnosti ostaju dostupni tek kroz izborne rezultate koji naknadno potvrđuju ili opovrgavaju pretpostavljene scenarije.

Ono što je sasvim izvjesno jest da će Unsko-sanski kanton i 2026. godine biti pažljivo praćen kao jedan od barometara bošnjačkog glasačkog raspoloženja. Rasplet između Bećirovića i Izetbegovića u ovoj sredini ne samo da će odrediti lokalnog pobjednika, već ima potencijal da utječe na ukupnu sliku predsjedničke utrke na razini cijele Bosne i Hercegovine. A hoće li Fazlić u toj igri biti tek sporedni igrač ili ključna figura koja mijenja ishod — odgovor će dati tek oktobarska glasačka kutija.