Građani sve glasnije traže regulaciju kladionica, a inicijativa koja je krenula s lokalnog nivoa jedne općine, danas je tema općinskih vijeća širom Federacije Bosne i Hercegovine. Primjer pokazuje koliko daleko može dosegnuti dobro organizovan građanski pritisak kada je utemeljen na javnom interesu.
Prema dostupnim statistikama Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine za prvih deset mjeseci 2025. godine, priređivači igara na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježili su ukupan promet od oko 1,8 milijardi KM kroz sportske kladionice, automat klubove i kasina. Podaci za 2025. godinu obuhvataju period do oktobra, budući da zvanična godišnja statistika još nije objavljena.
Poređenja radi, u 2024. godini uplate građana u kladionicama iznosile su preko 1,03 milijarde KM, navodi Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine.
Analiza kretanja potrošnje pokazuje da je rast u 2025. godini značajan. Za samo prvih deset mjeseci, ukupna uplata građana u klađenje i srodne igre premašila je cijelu prošlu godinu za više od 70%, što ukazuje na ubrzani porast učešća stanovništva u ovoj industriji.
Ovi podaci potvrđuju trend visokog finansijskog angažmana građana u sektoru igara na sreću. U finansijskom smislu, radi se o iznosima koji se mjere u milijardama konvertibilnih maraka, a koji mogu imati značajan uticaj na kućne budžete i lokalnu ekonomiju.
Pored statističkih podataka, inicijative građana dodatno otvaraju prostor za javnu raspravu o ulozi industrije klađenja u društvu. Primjer je inicijativa Selmira Mujagića, pokrenuta 29. novembra 2025. godine, upućena više gradskih i općinskih vijeća (ukupno 64 općine u Federaciji Bosne i Hercegovine), da razmotre regulaciju kladioničarskog poslovanja, ističući potencijalni uticaj milijardi maraka utrošenih u klađenje na društvene i javne potrebe.
Izvorna inicijativa Selmira Mujagića
(foto: Facebook)
Na početku inicijative, situacija je ovako izgledala:
(foto: Facebook)
Dok s današnjim danom, 30.12.2025, situacija se dosta promijenila:
(foto: Facebook)
Inicijativa Selmira Mujagića, koja je privukla pažnju javnosti, naglašava potrebu da lokalne zajednice aktivnije razmatraju ekonomski i društveni uticaj klađenja. Javna rasprava o regulaciji klađenja i njegovoj ulozi u društvu mogla bi otvoriti prostor za inovativne modele koji balansiraju fiskalnu korist i socijalnu odgovornost.
Podaci Porezne uprave FBiH jasno pokazuju rastući trend potrošnje na klađenje i igre na sreću, koji u finansijskom smislu doseže milijarde KM godišnje. Ovaj fenomen zahtijeva pažnju ekonomista, socijalnih analitičara, regulatornih tijela, ali i šire javnosti. Ravnoteža između fiskalnih prihoda i socijalne odgovornosti predstavlja ključni izazov za FBiH u narednom periodu.
