U normalnim zemljama putnici na graničnim prelazima kratko čekaju na prelazak granice. U malo manje normalnim zemljama čekaju i po nekoliko sati. U BiH granični prelaz čeka da bude otvoren. Novi GP Gradiška idalje nije pušten u funkciju, a neodgovorno postupanje nadležnih stvorilo je milionsku, za sada nepoznatu štetu.
Bitka za koeficijente:
2. aprila održana je posljednja sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanja Bosne i Hercegovine (UIO). Ni na toj, kao ni na nekoliko prethodnih sjednica nije pronađeno rješenje kojim bi se omogućilo otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci. Kamen spoticanja od oktobra je nepromijenjen, a glavni problem stvara nemogućnost dogovora oko isplate sredstava sa računa javnih prihoda.
Svečano otvaranje prelaza prvobitno je najavljeno za 11. decembar 2025. godine. Tada je otvaranje blokirao Zijad Krnjić - nezavisni finansijski ekspert iz FBiH i jedan od stalnih članova Upravnog odbora UIO.
Na sjednici održanoj 4. decembra 2025. godine Krnjić nije dao svoju saglasnost za izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO. Predsjednik UO i ministar finansija BiH - Srđan Amidžić tada je objasnio da se radi o prostoj odluci koja bi omogućila premještanje neophodnog broja radnika na novi granični prelaz. Amidžić naravno nije otkrio one detalje Pravilnika koji bi omogućili raspoređivanje radnika bez sistematizacije, što je ustaljena praksa u UIO od kako je njen direktor postao kadar SNSD-a, Zoran Tegeltija. Formalnost, kako je izmjenu Pravilnika nazvao ministar finansija ipak nije usaglašena.
Izvor: Capital.ba
Dan kasnije, 5. decembra nakon nove sjednice UO pojavile su se indicije da Zijad Krnjić osim u izmjenama Pravilnika vidi problem i u još nečemu, što ga spriječava da pruži saglasnost za otvaranje prelaza.
Prilikom davanja izjava za medije Zijad Krnjić objasnio je svoju odluku o blokiranju otvaranja graničnog prelaza. Tada se na dnevnopolitički meni iznova vratila priča o koeficijentima za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza. Da bi kompletna saga o graničnom prelazu i koeficijentima bila jasnija, neophodno je da se vratimo tri godine unazad.
U 14. juna 2023. godine na sjednici UOUIO nije postignut dogovor oko raspodjele prihoda prikupljenih kroz akcize na gorivo. Na zajedničkom računu teškom 217 miliona KM, novac se gomilao čak pet godina, u periodu od 2018. do 2023. godine. Na pomenutoj sjednici predstavnici Republike Srpske u UO zatražili su da se sredstva isplate entitetima, ali prema koeficijentu za isplatu iz 2009. godine.
Četrnaest godina ranije UO donio je privremenu odluku o raspodjeli, koja ipak nije ostala privremena, već odluka na neodređeno vrijeme. Prema privremenom obračunu FBiH bi dobila 59% sredstava, RS 39% i Brčko distrikt 2%.
Članovi UO iz FBiH nisu se složili sa takvim koeficijentima, te se ušlo u pregovore o novim koeficijentima za raspodjelu.
U pravilu koeficijenti bi trebalo da se preračunavaju svaka tri mjeseca shodno računici krajnje potrošnje entiteta. Predstavnici većeg entiteta u junu 2023. godine insistirali su na tome da FBiH pripadne veći procenat od dotadašnjih 59% što je u konačnici i dogovoreno. UO usaglasio se oko novih koeficijenata u sljedećem omjeru: FBiH 62%, RS 34,44%, te Brčko distrikt 3,59%. Ova odluka u raspodjeli trebala je da ostane na snazi samo za obračunski period juni - septembar, što zapravo i predstavlja tromjesečnu vremensku osnovu za preračunavanje koeficijenata.
Ipak, i ova, kao i odluka iz 2009. godine dobila je trajni karakter, pa do danas njje došlo ni do kakvih izmjena koeficijenata za raspodjelu sredstava od akciza.
Zijad Krnjić zastupa stav da bi trebalo iznova izmjeniti koeficijente za raspodjelu, a izmjenu istih već tri godine blokira Srđan Amidžić. FBiH prema tome od RS-a potražuje oko 120 milion KM duga, dok RS od FBiH zahtjeva svojih 30 miliona KM iz prihoda stvorenih naplatom putarine.
Radi se o dugogodišnjoj praksi nepostupanja u skladu sa Pravilnikom o radu UO UIO, ali i nezakonitoj radnji blokiranja raspodjele javnih prihoda. I u ovoj trakavici, ispod finansijskih prepucavanja kriju se politički interesi.
Ko je Zijad Krnjić?
Krnjić je u UO UIO imenovan u septembru 2021. godine. Njegovo tadašnje imenovanje veoma je sumnjivo jer je istovremeno bio i direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a na toj poziciji je proveo čak trinaest godina, od 2010. do 2023. godine kada je odlukom Vlade FBiH smijenjen.
Izvor: Klix.ba
Zanimljivo je da ni Krnjić, ali ni bilo ko drugi nije spominjao sporne koeficijente čak tri godine, sve do pred ulazak u izbornu 2026. godinu i otvaranje graničnog prelaza. Krnjić je kadar blizak Stranci demokratske akcije, a federalni premijer Nermin Nikšić u nekoliko navrata je naglasio da je aktulena vlada nasljedila Krnjića, te da on nije izbor njegove vlade.
Meta na čelu i zloćudni spinovi:
Njegovo blokiranje moglo bi da bude od realne koristi za FBiH samo ukoliko se koeficijenti za raspodjelu prihoda izmjene, što nije za očekivati prije izbora. U protivnom do oktobra korist od blokade otvaranja graničnog prelaza neće imati niko. Činjenica koju u širokom luku zaobilaze svi političari iz RS-a odnosi se na dugovanje prema FBiH od 120 miliona KM, ali na mnoga druga sredstva na osnovu kojih manji entitet praktično preživljava na uštrb većeg.
Metu na čelo Zijada Krnjića do sada su iscrtali Radovan Kovačević, Željka Cvijanovića i Srđan Amidžić, ali i Draško Stanivuković.
Svi oni su u svojim objavama na društvenim mrežama tvrdili da je Krnjić jedini krivac za neotvaranje novog GP u Gradišci.
Hajka na Krnjića rezultovala je krivičnom prijavom koju je protiv njega podnijela Privredna komora Republike Srpske 18. marta tekuće godine.
Natezanja oko koeficijenata i graničnog prelaza trajaće još neko vrijeme, a troškove milionske štetu po privredu na kraju će, kao i uvijek, snositi isključivo građani.
