fb-analytics

Sloboda. Odgovornost. Istina.

Izbori u SDP Bihaću: Može li kontroverzni ministar pobijediti profesora za kojeg je Bihać glasao 2,6 puta više

cover image

Najjači Muslićev argument nisu titule – nego brojke. Osvojio je dva i po puta više glasova u Bihaću nego što je Habibija dobio na istim izborima. Radi se o razlici koja se teško zanemaruje, bez obzira na sve druge faktore.

Nakon što su unutarstranački izbori već provedeni u nekoliko općina Unsko-sanskog kantona, red je došao na najveću i politički najvažniju stranačku organizaciju u kantonu – Gradsku organizaciju SDP Bihać. Izbori zakazani za četvrtak, 16. aprila 2026. godine, privukli su pažnju javnosti i stranačkog članstva, jer su na listu kandidata došla dva poznata imena čiji je sukob daleko zanimljiviji od uobičajenih unutarstranačkih procedura.

Na jednoj strani stoji Adnan Habibija, aktualni ministar unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona i dosadašnji predsjednik Gradske organizacije SDP Bihać. Na drugoj je prof. dr. sci. Albin Muslić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Dva kandidata, dva različita puta u politici – i jedna stolica koja će odrediti smjer SDP-a u Bihaću u godinama koje dolaze.

HABIBIJA: ČOVJEK SISTEMA S TERETOM KONTROVERZI


Adnan Habibija dobro je poznato ime u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu. Kao ministar unutarnjih poslova USK-a, svakodnevno je prisutan u javnom životu – njegova funkcija donosi vidljivost, moć i medijski prostor koji malo koji političar ima. Kao dosadašnji predsjednik Gradske organizacije SDP Bihać, dobro poznaje stranački aparat, ljude unutar njega i načine na koje se organizira podrška – što u ovakvim izborima nije mala prednost.

Ipak, Habibijin put na čelu Ministarstva unutarnjih poslova nije prošao bez trzavica. Pratio ga je niz javnih polemika i kontroverzi vezanih uz rad ministarstva, što je dio javnosti, ali i stranačkog članstva, navelo na kritički stav prema njemu. U unutarstranačkim utakmicama takav teret može ići na dvije strane: jedni se zbog toga čvršće vežu uz svog kandidata, drugi upravo zbog toga počnu tražiti promjenu.

Što kažu izborni rezultati? Na općim izborima 2022. godine, Habibija je za mjesto zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona, na području cijelog kantona koji broji osam lokalnih zajednica, dobio 1.371 glas. U samom Bihaću, gradu za čije stranačko čelništvo se sada bori, podržalo ga je 836 glasača. To je solidan rezultat za kantonalnu skupštinu, ali kada se stavi uz bok rezultatu njegovog suparnika, slika izgleda drukčije.

MUSLIĆ: DRŽAVNI PARLAMENT I AKADEMSKA TEŽINA


Prof. dr. sci. Albin Muslić u ovu utrku ulazi s drukčijim životopisom. Zastupnik je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – što znači da sjedi u najvišem zakonodavnom tijelu u zemlji. Uz to, akademska titula doktora nauka i zvanje profesora daju mu image čovjeka koji politiku pristupa studiozno i argumentirano, a ne isključivo kroz stranačke mehanizme i funkcije.

No, najjači Muslićev argument nisu titule – nego brojke. Na općim izborima 2022. godine, kandidirajući se za Parlamentarnu skupštinu BiH u Izbornoj jedinici 1 koja pokriva čak 14 lokalnih zajednica, Muslić je ukupno dobio 4.543 glasa. Od toga, samo u Bihaću – gradu koji je srce ovih unutarstranačkih izbora – glasalo ga je 2.191 glasača.

Da se razumijemo: to je više od dva i po puta više glasova u Bihaću nego što je Habibija dobio na istim izborima. Radi se o razlici koja se teško zanemaruje, bez obzira na sve druge faktore.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD PRILOGA



KAKO ČITATI OVE BROJKE – I ZAŠTO TREBA BITI OPREZAN


Poređenje ova dva rezultata ima svoju logiku, ali i svoja ograničenja koja je pošteno istaknuti.

Muslić je glasove skupljao za državni parlament, u izbornoj jedinici koja pokriva 14 lokalnih zajednica, dok je Habibija bio kandidat za kantonalnu skupštinu u okviru osam lokalnih zajednica. Izbori za državni nivo po pravilu privlače više glasača i funkcioniraju po drukčijoj dinamici od kantonalnih. Dakle, direktna usporedba ukupnih glasova bila bi nepravedna i netočna.

Međutim, kada se gledaju samo glasovi iz Bihaća – istog grada, istih birača – ta razlika ostaje velika i jasna. Muslić je u Bihaću 2022. bio gotovo tri puta popularniji od Habibije. To je činjenica koja se ne može lako zanemariti.

Ono što dodatno komplicira sliku jest sam način glasanja na unutarstranačkim izborima. Ovdje ne glasaju svi stranački članovi – pravo glasa imaju isključivo izabrani delegati Gradske organizacije. To je uži i selektivniji krug ljudi, što znači da organizacijska mreža, lični odnosi i stranačka lojalnost igraju veliku ulogu – ponekad i odlučujuću. U takvom sistemu, onaj tko drži stranački aparat u rukama ima prirodnu prednost, bez obzira koliko je popularan među širom javnošću.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO ZA BIHAĆ I USK


Gradska organizacija SDP Bihać nije obična stranačka podružnica. Bihać je kantonalni centar i politički najvažniji grad u USK-u, a onaj tko drži čelništvo GO Bihać ima snažan utjecaj na cjelokupan stranački kurs u kantonu – od kadrovskih odluka do pozicioniranja stranke pred naredne izbore.

A naredni izbori nisu daleko. Opći izbori 2026. godine već kucaju na vrata, a s njima i jedno od ključnih pitanja unutar svake stranke – ko će se naći na izbornim listama i na kojim mjestima. Upravo predsjednik Gradske organizacije ima značajnu ulogu u kreiranju stranačkih lista za Bihać i USK. To znači da izbor između Habibije i Muslića u četvrtak nije samo pitanje stranačkog prestiža – to je i odluka o tome čija će imena i čiji ljudi predstavljati SDP na općim izborima 2026. godine. Ko god uzme čelništvo GO Bihać, u rukama drži i ključ za buduću izbornu arhitekturu stranke u cijelom kantonu.

Ovi unutarstranački izbori dolaze u trenutku kada SDP BiH traži svoj novi pravac i pokušava učvrstiti poziciju u bošnjačkom i građanskom političkom prostoru. Zbog toga rezultat u Bihaću neće biti samo lokalna vijest. Bit će i poruka – kakvu politiku i kakav tip lidera stranačko tijelo u USK-u želi: ministarsku pragmatiku s teretom kontroverzi, ili stručan i parlamentarno iskusan pristup s jačom podrškom građana.

APARAT ILI GLASAČI – ŠTA ĆE PRESUDITI?


Uoči izbora, svaki od kandidata ima svoje adute. Habibija drži stranački aparat, poznaje delegate i ima iskustvo upravljanja organizacijom. Muslić ima jaču podršku bihaćkih birača, državni mandat i akademski kredibilitet.

Pitanje je jednostavno: hoće li izabrani delegati glasati onako kako su glasali građani Bihaća 2022. godine – ili će stranačka logika ići svojim putem?

Odgovor stižemo u četvrtak navečer.

NAPOMENA: Podaci o izbornim rezultatima preuzeti su iz zvaničnih izvora Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Opći izbori 2022. godine.

publisher
wave
frame

Informacije

Kategorije