Brojke za 2025. godinu otvaraju pitanje koje će teško ostati bez reakcije: dok se Unsko-sanski kanton godinama naziva jednim od najsiromašnijih u Federaciji BiH, jedna općina iz drugog kantona ekonomski ga višestruko nadmašuje.
Dok ekonomski pokazatelji u pojedinim dijelovima Federacije BiH bilježe snažan rast, podaci o fiskalnom prometu otvaraju važno pitanje: zašto Unsko-sanski kanton, uprkos većem broju stanovnika i teritorijalnoj rasprostranjenosti, zaostaje za pojedinim lokalnim zajednicama iz drugih kantona?
Prema dostupnim podacima, tokom 2025. godine na području Općine Tešanj, koja broji oko 43.700 stanovnika, ostvaren je fiskalni promet od čak 3.113.412.276 KM. Ovaj iznos čini približno 25 posto ukupnog fiskalnog prometa Zeničko-dobojskog kantona, koji je prošle godine dostigao 12.566.254.190 KM, potvrđujući kontinuitet rasta i ekonomsku stabilnost tog područja.
S druge strane, cijeli Unsko-sanski kanton, sa oko 264.248 stanovnika raspoređenih u osam lokalnih zajednica, ostvario je ukupni fiskalni promet od 4.641.483.620 KM. Drugim riječima, jedna općina iz Zeničko-dobojskog kantona ostvaruje gotovo dvije trećine ukupnog fiskalnog prometa cijelog Unsko-sanskog kantona.
Uporedni pokazatelji: Tešanj naspram Unsko-sanskog kantona, Bihaća i Cazina
Kada se brojke stave u direktan odnos, razlike postaju još izraženije. Općina Tešanj, sa oko 43.700 stanovnika, ostvarila je fiskalni promet od 3.113.412.276 KM, dok cijeli Unsko-sanski kanton, koji ima približno šest puta više stanovnika (264.248), bilježi ukupno 4.641.483.620 KM. To znači da Tešanj sam ostvaruje oko 67 posto fiskalnog prometa cijelog kantona.
Posmatrano po glavi stanovnika, razlika je još upečatljivija – u Tešnju fiskalni promet iznosi približno 71.200 KM po stanovniku, dok u USK taj iznos iznosi oko 17.600 KM, što je gotovo četiri puta manje.
U poređenju s najvećim gradovima u USK, Tešanj nadmašuje i pojedinačno i zbirno: Bihać (1.488.387.921 KM) i Cazin (1.076.112.483 KM) zajedno ostvaruju 2.564.500.404 KM, što je i dalje za oko 549 miliona KM manje od Tešnja. Istovremeno, njihov zajednički broj stanovnika (oko 122.410) gotovo je tri puta veći od Tešnja, što dodatno naglašava disproporciju između demografskog kapaciteta i ekonomskog učinka.
izvor: Porezna uprava FBiH (LINK)
Posmatrano po glavi stanovnika, razlika je još izraženija:
- Tešanj: ~71.200 KM po stanovniku
- USK: ~17.600 KM po stanovniku
To znači da je ekonomski učinak po stanovniku u Tešnju oko 4 puta veći nego u Unsko-sanskom kantonu.
U poređenju sa najvećim gradovima USK-a, razlike su također značajne:
- Bihać + Cazin zajedno ostvaruju 2.564.500.404 KM
- To je oko 55% ukupnog fiskalnog prometa USK-a
- I dalje oko 17,7% manje nego Tešanj sam
Istovremeno, ova dva grada zajedno imaju gotovo tri puta više stanovnika od Tešnja, što dodatno pokazuje nesrazmjer između demografije i ekonomskog razvoja.
Bihać i Cazin nose najveći teret najsiromašnije ekonomije u FBIH
Unutar Unsko-sanskog kantona, najveći dio fiskalnog prometa generiraju dva grada – Bihać i Cazin. Bihać, sa oko 56.261 stanovnika, ostvario je fiskalni promet od 1.488.387.921 KM, dok je Cazin, koji broji oko 66.149 stanovnika, zabilježio promet od 1.076.112.483 KM.
Ove dvije lokalne zajednice zajedno čine više od polovine ukupnog fiskalnog prometa najsiromašnijeg kantona, što jasno ukazuje na neravnomjeran razvoj unutar samog USK-a. Preostale općine i gradovi, iako brojni, značajno zaostaju u ekonomskim aktivnostima.
Tešanj kao primjer razvoja – sistem, a ne slučajnost
Ekonomski uspjeh Tešnja ne dolazi slučajno. Riječ je o lokalnoj zajednici koja već decenijama sistemski gradi poslovno okruženje, podržava privredu i privlači investicije. Rezultat toga je snažan industrijski sektor, razvijeno poduzetništvo i kontinuiran rast fiskalnog prometa.
Za razliku od toga, Unsko-sanski kanton se i dalje suočava s nizom izazova – od odliva stanovništva, nedostatka investicija, pa do političke nestabilnosti i slabije institucionalne podrške privredi.
Najveća primanja, a najsimorašniji kanton u Federaciji BiH
Poseban kontrast dodatno dolazi do izražaja kada se uporede ekonomski rezultati sa primanjima izabranih zvaničnika. Dok Zeničko-dobojski kanton bilježi snažan rast i konkretne rezultate, javnost je već upoznata s podacima o primanjima zastupnika u oba kantona, koji su dostupni u ranijem tekstu na platoformi plenum.ba. (LINK)
Upravo ti podaci dodatno pojačavaju percepciju nesrazmjera između odgovornosti i rezultata – posebno u Unsko-sanskom kantonu, gdje ekonomski pokazatelji ne prate nivo budžetskih izdvajanja za politikantsko-aristokratsku elitu.
Ključno pitanje: ko snosi odgovornost za zaostajanje?
Ovi podaci nisu puka statistika, već jasan pokazatelj dubokih strukturnih slabosti. Kako je moguće da jedna općina sa višestruko manjim brojem stanovnika ostvaruje gotovo isti fiskalni promet kao cijeli kanton?
Odgovor očigledno ne leži samo u ekonomskim okolnostima, već prije svega u načinu upravljanja, odsustvu dugoročnog planiranja i nedostatku političke odgovornosti.
Za građane Unsko-sanskog kantona, koji već godinama trpe posljedice sporog ekonomskog razvoja, ove brojke su više od pokazatelja – one su optužnica. Optužnica protiv izvršne i zakonodavne vlasti, čiji rezultati ne prate ni potencijal ni potrebe ovog kantona.
