Stav IZ Mostar
Islamska zajednica tvrdi da je zemljište zapravo vakuf.
Riječ je o zemljištu na kojem se danas gradi Hrvatsko narodno kazalište, na lokalitetu nekadašnje robne kuće Hit u samom centru grada.
Kao dokaz za ove tvrdnje koriste stare vakufname, katastarski plan iz 1881. godine gdje se jasno vidi da je zemljište bilo mejdan ili prostor za muslimansku zajednicu kako piše i u dokumentu.
Na tom prostoru postojao je Lakišića harem, kojeg su socijalističke službe raščistile kako bi tuda prošla Ćirina pruga.
Harem je vakuf, kao i samo zemljište, kojeg je uvakufila begovska familija Lakišić.
Zemljište je služilo kao vakuf za mezaristan odnosno muslimansko groblje.



Katastarskih plan iz 1881. godine, zelenom bojom je označena parcela Lakišića harema.


Muftija mostarski Salem ef. Dedović, stalno napominje i upozorava na, kako ističe, sistemsku diskriminaciju od gradskih vlasti.
Upravo zbog toga, IZ je predložila izgradnju Mevlane - interkulturalnog centra na toj lokaciji.
Islamska zajednica je prije par godina, postavila tablu sa natpisima da je to vakufska zemlja, da bi tabla bila uklonjena ubrzo.


Predstavnici MIZ Mostar ispred Hrvatskog barodnog kazališta u izgradnji.

Stav grada
Grad Mostar kao zagovarač izgradnje HNK-a, tvrdi da je zemljište u vlasništvu grada Mostara te da je ono pravnim putem preneseno u vlasništvo grada.
A kao dokaze za to navode riješenja iz socijalističkog perioda kada se dosta vakufa nacionaliziralo, odnosno kada ih je tadašnja vlada prisvojila.
Osim toga koriste i urbanističke planove gdje se, kako tvrde, trebala praviti kulturna institucija.
Nakon zadnjeg rata grad je dao urbanističku suglasnost i građevinske dozvole za izgradnju HNK.
Urbanistički plan za ovu lokaciju postoji još od 1995. godine te kako ističu zemljište nije uzurpirano već je pravnim putem prešlo u vlasništvo grada.
Tvrde i da je izgradnja počela na temelju službenih odluka i rješenja iz razdoblja od 1995. do 1997. godine.


Katastarski plan 1322/9 je prostor današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta


Ukratko, grad Mostar je stava da je zemlja njihova i da imaju pravo graditi šta žele na njoj.
Osim toga, tvrde da su Hrvati ugroženi jer "nemaju" svoju kulturnu instituciju, te da IZ ne smeta kazalište kao kazalište nego da im smeta prefiks "hrvatsko".
Također, ako je zemljište nekada bilo vakufsko i koristilo jednom narodu, sada bi koristilo svim građanima Mostara kroz kulturu.
Dokumenti iz 1996. godine pokazuju i da se na ovom mjestu trebala graditi željeznička stanica Herceg Bosne, nakon prostornog planiranja odlučeno je da to bude HNK.


Kamen temeljac za HNK postavljen 30.01.1996 godine od strane tadašnjeg gradonačelnika Zapadnog Mostara - izvor HTV Mostar

Šta je sporno u svemu ovome?
Sporno je to što se upravo na tom mjestu nalazila ratna linija razgraničenja, koja je čini se do dana današnjeg ostala duboko ukorijenjena u podsvijest, te se i danas vode ratovi na njoj - barem oni pravni.
Politička kampanja, pogotovo u trci za gradonačelnika Mostara, dosta se svela na prepucavanja o temi Lakišića harema i interkulturalnog centra Mevlana.
Sve se svodi na prepucavanja oko HNK-a i Mevlane dok se dosta drugih problema zanemaruje.