SARAJEVO/BANJA LUKA – Dok institucionalna tišina u Sarajevu poprima obrise prešutnog odobravanja, u kompleksu Centra za obuku MUP-a RS u Zalužanima danas je i formalno uspostavljen paralelni sigurnosni mehanizam pod okriljem strane države. Otvaranje kancelarije mađarskog Centra za borbu protiv terorizma (TEK), utemeljeno na pravno upitnom entitetskom Memorandumu, predstavlja do sada nezabilježen presedan u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Dok se zastave i simboli strane agencije ističu unutar javnih policijskih objekata, Plenum.ba istražuje: ko je i na osnovu kojih ovlaštenja prepustio ključeve sigurnosnog suvereniteta države u ruke stranih operativaca?

Ko je dozvolio mađarsku agenturu na tlu BiH?

Otvaranje kancelarije mađarskog TEK-a (Training Office) temelji se na "Memorandumu o razumijevanju i jačanju policijske saradnje" potpisanom direktno između entitetskog MUP-a i mađarske službe. Međutim, prema Ustavu BiH, vanjska politika i međunarodni ugovori su u isključivoj nadležnosti države, a ne entiteta.

Postavlja se ključno pitanje: Da li su Predsjedništvo BiH, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjskih poslova dali saglasnost za stalno prisustvo stranih operativaca u srcu policijskog centra u Zalužanima?

Javnost u Bosni i Hercegovini ne smije zaboraviti da ovo nije prvi put da se mađarska jedinica TEK pojavljuje u osjetljivom političkom trenutku. U martu prošle godine, tokom vrhunca političke krize u zemlji, u BiH je pristiglo više od 40 pripadnika jedinice TEK s pratećom opremom. Danas ta ista jedinica, poznata po vježbama sa Specijalnom antiterorističkom jedinicom (SAJ) RS-a, dobija stalnu bazu na tlu BiH.

Ministar Željko Budimir otvoreno najavljuje da je ova saradnja važna u dijelu "kada je potrebno koristiti specijalne antiterorističke jedinice". Ovakva retorika otvara prostor za sumnju: pod čijom komandom će strani specijalci operisati unutar granica BiH?

Plenum zahtijeva transparentnost od državnog vrha
U cilju zaštite ustavnog poretka i osiguravanja potpune javne kontrole nad sigurnosnim procesima, pokrenuo sam niz formalnih postupaka za utvrđivanje odgovornosti nadležnih organa. Koristeći mehanizme predviđene Zakonom o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI), uputio sam zvanične zahtjeve za hitno izjašnjenje sljedećim institucijama:

• Predsjedništvu Bosne i Hercegovine: Kabinetima dr. Denisa Bećirovića, Željke Cvijanović i Željka Komšića, od kojih zahtijevamo potvrdu postojanja (ili nepostojanja) ustavne saglasnosti za prisustvo stranih sigurnosnih snaga.
• Ministarstvu vanjskih poslova BiH: Radi utvrđivanja diplomatskog statusa operativaca jedinice TEK i pravne valjanosti Memoranduma koji zaobilazi državne ratifikacijske procedure.
• Ministarstvu sigurnosti BiH: Sa zahtjevom za pojašnjenje operativnog nadzora nad aktivnostima koje provodi mađarski centar u Zalužanima.
• Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA): Od koje tražimo odgovor na pitanje o ugrožavanju primarne nadležnosti države u borbi protiv terorizma i koordinaciji sa stranim specijalnim jedinicama.
• Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT): Radi utvrđivanja da li se komunikacija sa mađarskim TEK-om vrši putem zakonom propisanih kanala (Interpol/Europol) ili kroz neformalne paralelne sisteme.

Uporedo sa domaćim institucijama, zatražio sam zvanično očitovanje i od ključnih međunarodnih instanci zaduženih za mir i vladavinu prava:

• Delegaciji Europske unije u BiH: Zahtijevajući stav o usklađenosti ovakvih sigurnosnih aranžmana s europskim standardima i principima vladavine prava.
• EUFOR-u (Operacija Althea): Kao vrhovnom vojnom autoritetu zaduženom za sigurno i stabilno okruženje, s upitom o nadzoru nad stacioniranjem stranih naoružanih formacija.
• Ambasadi Mađarske u BiH: Kako bismo dobili zvanične informacije o statusu njihovog osoblja i pravnom temelju po kojem operativci TEK-a borave u Bosni i Hercegovini.

Insistiramo na jasnim i nedvosmislenim odgovorima o:

1. Diplomatsko-službenom statusu mađarskih specijalaca pod komandom Jánosa Hajdua, koji su već boravili u BiH s pratećom opremom.
2. Pravnom i ustavnom legitimitetu Memoranduma o saradnji koji je potpisan isključivo na entitetskom nivou, čime su suspendovane nadležnosti države.
3. Razlozima za tolerisanje operativnog paralelizma koji ignoriše zakonske nadležnosti SIPA-e, Granične policije BiH i DKPT-a u ključnom domenu borbe protiv terorizma.

Istrajat ćemo u zahtjevima za potpunom institucionalnom odgovornošću, odbijajući da prihvatimo administrativnu šutnju kao odgovor na pitanja od krucijalnog državnog značaja. Pitanje demokratskog nadzora i kontrole nad operativnim djelovanjem stranih službi unutar granica Bosne i Hercegovine predstavlja temelj sigurnosnog suvereniteta koji ne smije ostati van domašaja javnosti.

Šutnja je saučesništvo

Institucionalna pasivnost spram ovakvih presedana rizikuje da postane prešutno saučesništvo u razgradnji ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Tolerisanje prisustva stranih naoružanih formacija i uspostavljanje operativnih čvorišta na temelju parcijalnih, entitetskih aranžmana, neizbježno vodi ka sigurnosnoj fragmentaciji i slabljenju državnog integriteta. Dok simboli mađarskog TEK-a u Zalužanima postaju faktičko stanje na terenu, državne institucije suočavaju se sa historijskim testom: da li je suverenitet Bosne i Hercegovine neotuđiva ustavna kategorija ili puki predmet političke trgovine unutar netransparentnih bilateralnih veza?