Dok nadležni šute, jedno pitanje ostaje neodgovoreno: može li retroaktivna službena ocjena biti alat za manipulacije unutar PS Bihać? Ovdje se krije mnogo više nego što se čini na prvi pogled.
Uprava policije Bihać suočava se s ozbiljnim optužbama zbog navodnog kršenja osnovnih principa zakonitosti, transparentnosti i profesionalizma. Grupa nezadovoljnih policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona uputila je pismo s tvrdnjama o retroaktivnoj izmjeni službene ocjene za 2021. godinu. Prema informacijama koje je plenum.ba zaprimio, navodi sugeriraju da je zakonito utvrđena ocjena rada jednog policijskog službenika izmijenjena nakon isteka zakonom predviđenih rokova, bez potrebne procedure, ponovnog ocjenjivanja i pravnog opravdanja. Takvo postupanje ne samo da narušava integritet ocjenjivanja, već i postavlja ozbiljna pitanja o zakonitosti rada u MUP-u USK. Iako je ovaj slučaj prijavljen nadležnim institucijama, reakcija izostaje, što dodatno potiče sumnje u transparentnost i poštivanje zakona unutar policijskih struktura.
Prema pravilniku koji uređuje postupak ocjenjivanja, retroaktivna izmjena ocjena nije dopuštena, čime se dodatno komplicira situacija i dovodi u pitanje zakonitost postupanja. Svaka promjena mora biti provedena u skladu s jasno definiranim procedurama, a retroaktivna izmjena ocjene, bez provođenja tih procedura, narušava povjerenje u cijeli sustav. Ako se dokaže da je došlo do nezakonitog postupanja, ovaj slučaj mogao bi ozbiljno ugroziti reputaciju MUP-a Unsko-sanskog kantona i povjerenje građana u sigurnosne institucije.
Izostanak odgovora nadležnih institucija, kao što su Direkcija policije Unsko-sanskog kantona i Sektor kriminalističke policije, samo povećava sumnje. Plenum.ba je, u skladu sa svojim novinarskim dužnostima, uputio službeni upit nadležnim tijelima tražeći očitovanje o zakonitosti izmjene ocjene. Međutim, rok za odgovor je prošao, a reakcije nema. Ovakav pristup ne samo da odražava nesposobnost institucija za pravovremeno reagiranje, već također pokazuje ozbiljan manjak odgovornosti prema građanima i policijskim službenicima, koji se nalaze u situaciji gdje je njihova profesionalnost i zakonitost njihove radne ocjene dovedena u pitanje.
Uloga Ureda za borbu protiv korupcije USK
S obzirom na ozbiljnost situacije i mogućnost kršenja zakona, postavlja se ključno pitanje: što će poduzeti Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona? Ovaj ured, kao nadležno tijelo za istrage koje se odnose na nepravilnosti i korupciju unutar institucija, ima obvezu reagirati u slučajevima gdje postoji sumnja na kršenje zakonitosti i etičkih standarda, osobito u institucijama poput policije, čiji rad ima direktan utjecaj na sigurnost i povjerenje građana.
Kada govorimo o postupcima unutar policije – policijske stanice Bihać, jasno je da korupcija može ozbiljno ugroziti integritet institucije. U slučaju promjena ocjena bez potrebnog pravnog osnova i nadzora, otvara se prostor za različite oblike zloupotrebe i manipulacije unutar sustava. Iako nije bilo drugih prijava o korupciji u vezi s ovom izmjenom ocjene, način na koji je izmjena provedena, bez potrebnih procedura, izaziva ozbiljne sumnje u transparentnost samog procesa. Ako se utvrdi da je došlo do nezakonitog postupanja, ovaj slučaj mogao bi biti klasičan primjer korupcije unutar policijskih struktura.
U ovom kontekstu, već postoji prijavljeni slučaj koji je upućen Uredu za borbu protiv korupcije USK od strane Grupe policijskih službenika. Međutim, Ured je odlučio „zataškati“ predmet, što dodatno podupire sumnje u funkcionalnost i neovisnost institucija koje bi trebale štititi zakonitost i etičke norme unutar samog sistema. Ovaj neodgovarajući pristup samo potiče dodatne sumnje u mogućnost daljnjih manipulacija i zloupotreba unutar policijskih struktura.
Pitanja o pravednosti i moralu među policijskim službenicima
Ovaj slučaj postavlja ozbiljna pitanja o pravednosti i moralu unutar policijskih struktura. Ako izmjena službene ocjene nije provedena u skladu s procedurama, to dovodi u pitanje osnovne principe pravičnosti i ravnopravnosti među policijskim službenicima. Takvo postupanje može narušiti moral i povjerenje unutar same institucije, stvarajući osjećaj nesigurnosti i nepoštovanja među službenicima. Policija mora biti uzor u poštovanju zakona i etičkih normi, a nepravedne promjene ocjena mogu dovesti do demotivacije i poticanja neetičkog ponašanja. Kako bi se očuvala integritet i povjerenje, potrebno je osigurati da svaka odluka unutar policije bude transparentna, zakonita i pravična.
Pitanje ucjene i nepravilnosti u ocjenjivanju policijskog službenika
Postavlja se ključno pitanje: Da li je moguće da je policijski službenik koji je retroaktivno ocijenjen u stvari u poziciji da ucjenjuje svoje nadređene, koji su možda povezani s ranijim sumnjivim aktivnostima, a sada, zbog straha od kompromitiranja ili iz drugih razloga, ne smiju poništiti retroaktivnu službenu ocjenu niti odgovoriti na naš upit? Ako je to slučaj, jasno je da se ne radi samo o povredi pravilnika, već i o potencijalnoj zloupotrebi moći unutar same policijske strukture.
Ovakva situacija stvara ozbiljan pravni i moralni problem, jer ukoliko postoji element prijetnje ili ucjene, ona dodatno podupire sumnje u zakonitost i pravičnost procesa ocjenjivanja. Ako nadređeni, zbog osobnih razloga, ne reagiraju na nezakonite promjene ocjena, to znači da se sustav ocjenjivanja koristi kao alat za zaštitu interesa koji nisu u skladu s pravilima i zakonima. Takvo ponašanje ne samo da narušava profesionalnost i povjerenje među službenicima, već ozbiljno ugrožava integritet institucije u cjelini, jer ukazuje na to da unutar sistema postoji prostor za manipulaciju i korupciju.
Transparentnost, odgovornost i javni interes
Ovaj slučaj je upozorenje na nužnost temeljite reforme i jačanja kontrole unutar policijskih struktura USK. Ako ne dođe do odgovarajuće reakcije nadležnih, postoji opasnost da se ovakve nepravilnosti nastave, što bi moglo ozbiljno ugroziti povjerenje građana u sposobnost i zakonitost rada policije. Nadzor i odgovornost moraju postati ključne komponente svakog sustava javnih institucija, a reforma u tom smjeru nije samo opcija – već nužnost.
Transparentnost i odgovornost ključni su faktori za povratak povjerenja u policijske strukture. Ako se ustanovi da je izmjena službene ocjene provedena nezakonito, odgovorni moraju snositi posljedice, a nadležne institucije moraju poduzeti korake kako bi osigurale da se ovakvi slučajevi ne ponove. Ovaj slučaj mogao bi imati dugoročne posljedice na integritet i efikasnost policijske stanice Bihać.
