Nevidljive odluke, retroaktivne službene ocjene i selektivna pravda – policijski službenici MUP-a USK odlučili su progovoriti.
U okviru pripreme ovog članka, plenum.ba se obratio visokopozicioniranim policijskim službenicima MUP-a USK tražeći zvanično očitovanje o navedenim slučajevima. Na dan objave članka, Ministarstvo se nije zvanično oglasilo. Naglašavamo da će, ukoliko MUP USK dostavi službeni odgovor, isto biti objavljeno u cjelosti, kako bi javnost imala potpuni uvid u stavove nadležnih tijela.
Grupa policijskih službenika MUP-a USK javno se obratila webplatformi plenum.ba pismom u kojem upozoravaju na nepravilnosti u ocjenjivanju službenika i retroaktivne izmjene ocjena rada. Policijski službenici u pismu ističu da je obraćanje javnosti postalo neizbježno „u trenutku kada unutrašnji institucionalni mehanizmi zaštite zakonitosti prestaju davati rezultate“.
Pismo je reakcija na raniji članak plenum.ba pod naslovom „Direkcija za ceste USK pod lupom: Lice bez sigurnosne dozvole i sa falsifikovanom diplomom učestvovalo u akciji?“, koji je otvorio pitanja odgovornosti i selektivne primjene propisa u kantonalnim institucijama. Policijski službenici upozoravaju da postoje i drugi oblici institucionalnih devijacija koji „dugoročno ozbiljno narušavaju integritet sigurnosnog sistema Unsko-sanskog kantona“.
Retroaktivna izmjena ocjena: konkretan slučaj
Posebnu zabrinutost izaziva slučaj retroaktivne izmjene ocjene rada jednog policijskog službenika. Prema pismu, službenik je za period 2021. godine bio ocijenjen ocjenom „3 – dobar“, u skladu sa važećim Pravilnikom o ocjeni rada policijskih službenika. Ocjena je postala pravosnažna nakon isteka rokova za prigovor i žalbu. Ipak, tokom 2025. godine, ista ocjena je retroaktivno promijenjena u „5 – odličan“, bez ponovnog ocjenjivanja, pravnog osnova i izvan propisane procedure.
Policijski službenici u pismu naglašavaju:
„Uprkos tome, nekoliko godina kasnije, tokom 2025. godine, izvršena je retroaktivna izmjena navedene ocjene u ‘5 – odličan’, bez ponovnog ocjenjivanja, bez pravnog osnova i izvan svake propisane procedure.“
„Takvo postupanju se ne može smatrati administrativnim propustom ili tehničkom greškom, već svjesnim i protivpravnim zadiranjem u službenu dokumentaciju, suprotno važećim propisima i osnovnim principima pravne sigurnosti.“
Izostanak reakcije nadležnih
U pismu se posebno naglašava da nadležna tijela, uključujući Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona, nisu poduzela radnje za utvrđivanje odgovornosti. Policijski službenici ukazuju da takav izostanak reakcije stvara osjećaj da se propisi primjenjuju selektivno i da dodatno produbljuje nepovjerenje među policijskim službenicima.
„Takav izostanak reakcije dodatno produbljuje nepovjerenje među policijskim službenicima i stvara osjećaj da se propisi primjenjuju selektivno, zavisno od statusa, pozicije ili bliskosti pojedinaca sa centrima moći.“
„Uprkos jasno dokumentovanim navodima i priloženim dokazima, nadležna institucija zadužena za borbu protiv korupcije nije preduzela radnje koje bi rezultirale jasnim institucionalnim stavom, utvrđivanjem odgovornosti.“
Pitanja o pravednosti i moralu među policijskim službenicima
Slučaj retroaktivne izmjene ocjene rada otvara niz pitanja o pravednosti i standardima unutar MUP-a USK. Postavlja se dilema da li i drugi policijski službenici sada mogu tražiti retroaktivno ocjenjivanje svojih rezultata kako bi stekli prednost prilikom napredovanja, dodjele činova ili rukovodećih pozicija. Takve prakse, ako bi postale uobičajene, mogu ozbiljno narušiti profesionalni moral među kolegama, stvarajući ambijent u kojem zakonito i pravilno obavljeni rad gubi svoju vrijednost u odnosu na manipulacije ocjenama.
Dodatno, otvara se pitanje integriteta sistema ocjenjivanja i povjerenja među policijskim službenicima: kako osigurati da ocjene ostanu nepristrasne i temelje se na rezultatima i profesionalnom ponašanju, a ne na mogućnosti retroaktivnog mijenjanja ocjena? Policijski službenici u pismu već ukazuju na osjećaj nejednakog tretmana i selektivne primjene propisa, što može imati dugoročne posljedice na koheziju i motivaciju unutar MUP-a.
„Riječ je o nastojanju da se kroz javnost i transparentnost pokrene pitanje sistemske odgovornosti institucija Unsko-sanskog kantona.“
Ovaj slučaj poziva na šire razmišljanje o institucionalnoj odgovornosti i transparentnosti, te o tome kako se održava profesionalni standard u okruženju u kojem se retroaktivne izmjene ocjena mogu doživjeti kao nepravedna privilegija određenih pojedinaca
Dugoročne posljedice i javni interes
Policijski službenici ističu ozbiljne dugoročne posljedice ovakvih postupaka:
„Ovakve prakse direktno utiču na mogućnost napredovanja u službi, dodjelu činova i rukovodećih pozicija, te stvaraju ambijent u kojem profesionalni rad, rezultati i zakonito postupanje gube vrijednost u odnosu na neformalne uticaje.“
„Dugoročno, takvo stanje urušava autoritet policije, slabi unutrašnju koheziju sistema i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije zadužene za sigurnost i vladavinu prava.“
Policijski službenici napominju da njihovo obraćanje javnosti nije motivisano ličnim interesima:
„Naše obraćanje Vama ne proizlazi iz ličnih interesa, niti ima za cilj personalizaciju odgovornosti u ovom trenutku.“
„Smatramo da je javni interes iznad institucionalne šutnje i da građani imaju pravo znati na koji način se upravlja službenim evidencijama u sigurnosnom sektoru.“
Sistemska odgovornost i dalji koraci
Pitanje retroaktivnih izmjena ocjena i nedostatka reakcije nadležnih tijela otvara šira pitanja o primjeni zakona i procedura unutar MUP-a USK, kao i o načinu rukovanja službenim evidencijama. Policijski službenici zaključuju:
„Uvjereni smo da je javnost jedini preostali korektivni mehanizam u situacijama kada formalni institucionalni putevi zakažu.“
Ovaj slučaj podsjeća na značaj jasnih i transparentnih procedura u institucijama koje čuvaju sigurnost i pravnu sigurnost građana. Dugoročno, selektivna primjena propisa i institucionalna šutnja može ugroziti efikasnost policijskog sistema i povjerenje javnosti u njegove strukture.
Policijski službenici ističu da građani imaju pravo znati kako se upravlja službenim evidencijama unutar sigurnosnog sektora, a javno obraćanje postaje ključni instrument za očuvanje profesionalizma i integriteta u policijskim strukturama.
Napomena: Ovaj članak prenosi sadržaj i citate iz pisma koje je plenum.ba zaprimio od policijskih službenika MUP-a Unsko-sanskog kantona. Stavovi izneseni u pismu pripisuju se isključivo autorima pisma i ne predstavljaju tvrdnje novinara ili web-platforme. Autor ovoga članak na plenum.ba je u okviru pripreme članka zatražio zvanično očitovanje MUP-a USK, koje će biti objavljeno ukoliko stigne.
