Dana 10. februara 2026. godine u 19:32, istraživački novinar i autor web platforme plenum.ba, Vahidin Durić, pozvan je na ispitivanje u Policijsku stanicu Bihać. Poziv je uslijedio nakon prijave koju je podnio Abdijanović Mirhad, uposlenik Policijske stanice Bihać, zbog teksta objavljenog na tom portalu pod naslovom: „Tzv. inspektor u policijskoj stanici Bihać odbija popuniti upitnik za sigurnosnu provjeru i skriva lažno svjedočanstvo“. Iako ovaj tekst ni na koji način nije spomenuo ime niti prezime Abdijanovića, niti ga direktno i indirektno povezao s sadržajem teksta, prijava je izazvala ozbiljan politički pritisak na novinara i prijetnje slobodi novinarstva, što je izuzetno zabrinjavajuće u kontekstu slobode izražavanja u Unsko-sanskom kantonu. Ovaj incident samo je nastavak dugotrajnog pritiska kojem je Vahidin Durić izložen zbog svog novinarskog rada.

Politizacija prijave i prijetnje novinaru

Prijava protiv Vahidina Durića dobija dodatnu političku dimenziju kada se uzme u obzir da je Abdijanović Mirhad bio na kandidacijskoj listi političkog pokreta POMAK za lokalne izbore 2024. godine i opšte izbore 2022.godine. Iako Abdijanović nije obnašao političku funkciju, njegovo političko angažiranje svakako doprinosi sumnji u političke motive prijave. Pokušaj prijave novinara koji se bavi istraživačkim novinarstvom, a koji nije imenovao niti optužio Abdijanovića, jasno ukazuje na pokušaj političkog uplitanja u novinarski rad i slobodu izražavanja. Ovaj slučaj postavlja ozbiljan izazov za profesionalnost novinara i slobodu izražavanja u Unsko-sanskom kantonu, jer pokazuje kako politički angažirani pojedinci nastoje iskoristiti svoje pozicije u institucijama vlasti kako bi suzbijali slobodu novinarstva.

Vahidin Durić, kao autor i istraživački novinar portala plenum.ba, već je više puta bio na meti političkih pritisaka (IZVOR zurnal.info: Verbalni delikt u Unsko - sanskom kantonu: Zbog nesanice krajiških političara kažnjavaju se novinari ). Ovaj slučaj prijave samo je nastavak prethodnih prijetnji i prijava koje je trpio tokom svoje novinarske karijere. Iako je već suočen s prijetnjama od strane političkih aktera, Durić je nastavio svoj rad, vjerujući u važnost slobode novinarstva i prava građana na informacije. Međutim, politički motivirane prijave, poput ove, postavljaju ozbiljan izazov za slobodu novinarstva i novinarsku nezavisnost u ovom kantonu.

Napad na novinara ne smije se gledati kao izolirani incident, već kao dio šireg trenda pokušaja političkog uplitanja u rad novinara i novinarstvo uopće. Novinari koji istražuju teme povezane s institucijama vlasti ili sigurnosnim službama sve češće se suočavaju s prijetnjama i pravnim prijavama. U ovom slučaju, prijava protiv Vahidina Durića nije utemeljena na stvarnim optužbama, jer tekst koji je objavljen nije spomenuo ni ime niti prezime Abdijanovića. Ova činjenica jasno ukazuje na pokušaj zastrašivanja novinara i slanje poruke svim novinarima koji istražuju političke i institucionalne nepravilnosti da će se suočiti s prijetnjama i prijavama.

Prijetnja slobodi izražavanja i novinarstva

Ovaj incident predstavlja ozbiljan napad na slobodu izražavanja i slobodu novinarstva, prava koja su garantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Član II Ustava Bosne i Hercegovine garantuje slobodu mišljenja i izražavanja, kao i pravo na slobodan pristup informacijama. To uključuje i pravo novinara da slobodno izvještavaju o pitanjima koja su od interesa za javnost, bez straha od političkog pritiska, prijetnji ili pravnih postupaka. Takođe, Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima jamči slobodu izražavanja mišljenja, što znači da novinari moraju imati slobodu da izvještavaju o događanjima i pojavama u društvu, bez miješanja ili prijetnji od strane vlasti ili političkih aktera.

U ovom slučaju, prijava protiv Vahidina Durića temelji se na članku koji nije imenovao konkretne osobe, već je ukazivao na sumnjive radnje određenih pojedinaca. Ovaj slučaj jasno upućuje na političke motive i pokušaj gušenja slobode novinarstva. Sloboda novinarstva nije samo pravo novinara, već temelj svakog demokratskog društva. Ako novinari nisu zaštićeni u svom radu, sloboda govora i informiranja građana bit će ozbiljno ugrožena, a demokratski procesi dovedeni u pitanje.

Odluka o javnom redu i miru: Cenzura i politička kontrola

U ovoj situaciji važno je spomenuti Odluku o javnom redu i miru Grada Bihaća, usvojenu 19. juna 2019. godine, kojom se uznemiravanje građana putem javnih portala ili društvenih mreža smatra narušavanjem javnog reda i mira. Ova odluka stvara prostor za političko tumačenje i zloupotrebu, jer omogućava vlastima da se miješaju u slobodu izražavanja i cenzuriraju kritičko mišljenje na internetu. Takva odluka, koja očigledno ima za cilj suzbijanje slobode govora, predstavlja ozbiljan izazov za novinarstvo i pravo građana da slobodno iznose svoja mišljenja.

Politizacija pravnog sistema i pokušaji uvođenja „staljinističkih“ mjera koje omogućuju vlastima da tumače slobodu govora prema političkim interesima, stvaraju opasnu atmosferu za novinare koji istražuju političke i društvene nepravilnosti. Ovdje ne govorimo samo o prijavi protiv jednog novinara, već o širem trendu u kojem politički angažirani pojedinci mogu iskoristiti ovu odluku kako bi napali novinare, spriječavali ih u slobodnom izvještavanju i zastrašivali ih prijavama.

Sloboda novinarstva pod prijetnjama u Bihaću: Potrebna je zaštita novinara

Ovaj slučaj jasno ukazuje na nastavak dugotrajnog pritiska nad Vahidinom Durićem zbog njegovog istraživačkog novinarstva. Iako sloboda izražavanja i novinarstva jest osigurana temeljnim zakonskim i međunarodnim normama, novinari u Unsko-sanskom kantonu svakodnevno se suočavaju s prijetnjama i pokušajima političkog uplitanja u njihov rad. Prijetnje novinarima, poput ovog slučaja, postaju sve češće, a prijave koje nemaju temelj u stvarnim optužbama, već se temelje na političkim motivima, sve više postaju prihvaćene kao metoda političkog pritiska i zastrašivanja.

Novinari koji rade u javnom interesu i istražuju nepravilnosti ne smiju biti izloženi prijetnjama i prijavama od strane političkih aktera, bez obzira na to koliko je njihova pozicija ili politička pripadnost. Ovakve prijave ne samo da ugrožavaju profesionalnost novinara, već potkopavaju osnovne demokratske vrijednosti u Unsko-sanskom kantonu i stvaraju opasan presedan za slobodu novinarstva u budućnosti.

Sloboda novinarstva i politička kontrola

Istraživački novinari u Unsko-sanskom kantonu suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama slobodi izvještavanja. Ovaj slučaj u Bihaću samo je najnoviji primjer pokušaja gušenja slobode novinarstva i političkog uplitanja u novinarski rad. Sloboda novinarstva nije samo pravo novinara, već temelj svakog demokratskog društva. Ako politički angažirani pojedinci mogu koristiti pravosudni sistem i policijske institucije kako bi prijavili novinare zbog izvještavanja o nepravilnostima, to ozbiljno ugrožava slobodu izražavanja u Unsko-sanskom kantonu. Ovaj slučaj prijave protiv Vahidina Durića nije izolirani incident, već nastavak kontinuiranog pritiska i zastrašivanja kojem je novinar izložen. Prijetnje i prijave zasnovane na političkim motivima imaju za cilj zastrašiti novinare i spriječiti ih da izvještavaju o pitanjima od javnog interesa.

Potrebno je hitno poduzeti korake kako bi se osigurala zaštita novinara i slobode novinarstva, jer samo u slobodnom društvu, u kojem novinari mogu obavljati svoj posao bez straha od političkog uplitanja, možemo imati istinsku demokratiju. Ako se ovakvi postupci nastave, sloboda novinarstva bit će ozbiljno ugrožena, a cijelo društvo će izgubiti jedan od ključnih alata za održavanje transparentnosti i odgovornosti vlasti.

Vahidin Durić, kao i svi novinari koji se suočavaju s političkim prijetnjama, zaslužuju zaštitu svojih prava, a sloboda novinarstva mora biti garantovana bez straha od političkih i pravnih pritisaka. Samo osiguravanjem potpune slobode novinarstva može se osigurati daljnji razvoj demokratije i zaštita interesa javnosti.