Najavljene izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju u Unsko-sanskom kantonu izazvale su snažne reakcije među obrazovnim radnicima i stručnjacima. Predložene izmjene zakona, koje pokreće parlamentarna većina u Skupštini USK (NES, NiP, DF, SDP, SBiH) , nose ozbiljne političke implikacije koje bi mogle ozbiljno ugroziti autonomiju obrazovnog sistema. Naime, izmjene predviđaju ukidanje Komisije koja je do sada imala ključnu ulogu u ocjeni opravdanosti smjena direktora osnovnih škola, a koja je predstavljala važnu zaštitu od političkog utjecaja na obrazovne institucije.

Politizacija smjena direktora škola

Trenutna parlamentarna većina u Skupštini Unsko-sanskog kantona pokrenula je ove izmjene zakona s jasnim ciljem – da sebi otvori prostor za političko discipliniranje i smjenjivanje direktora škola koji nisu "podobni" aktuelnoj vlasti. Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada se sve češće postavljaju pitanja o političkoj podobnosti direktora škola, odnosno o njihovoj sklonosti prema aktuelnoj vlasti, čime bi se obrazovni sistem mogao ozbiljno politizirati.

Komisija za smjenu direktora škola: Garant zaštite autonomije

Do sada, Komisija koja je ocjenjivala smjene direktora osnovnih škola bila je sastavljena od inspektora za osnovno obrazovanje, predstavnika Ministarstva obrazovanja i člana školskog odbora. Ovaj mehanizam bio je dizajniran da balansira između struke, institucionalne odgovornosti i autonomije škole. Sam čin smjene direktora škole nije mogao biti izveden bez saglasnosti Komisije koja je pomno analizirala svakog kandidata ili razloge smjene, stvarajući time profesionalnu i objektivnu osnovu za donošenje takvih odluka.

Izmjene zakona: Sljedeći korak u politizaciji obrazovanja

Međutim, prijedlog aktuelne političke većine, koji predviđa ukidanje ove Komisije, postavlja zabrinjavajući presedan. Naime, ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada se politička većina suočava s problemima unutar obrazovnog sistema, a kada se pokazalo da Komisija nije „poslušna“, niti spremna da provodi političke naloge. Iako se vlast u početku trudila da pritisne Komisiju, ubrzo je postalo jasno da tijelo koje se sastojalo od profesionalaca nije spremno da podlegne političkim nalogama, što je izazvalo dodatnu frustraciju kod političkih lidera.

Izmjene zakona, stoga, dolaze s ciljem da se eliminira jedan od posljednjih mehanizama zaštite profesionalizma i autonomije škola, omogućujući političkoj većini da neometano postavlja direktore koji će, prema njihovim potrebama, provoditi političke agende, bez potrebe za stručnim nadzorom i odgovornošću prema obrazovnoj zajednici.

Politička kontrola obrazovanja: Opasnost po kvalitet obrazovanja

Iako argumentacija vlasti može biti usmjerena na pojednostavljenje procesa smjena i navodno bolju efikasnost, zabrinutost je jasna – time se daje prostor za politizaciju obrazovnog sistema. Zakon bi mogao postati instrument političkog nadzora, čime bi se narušila samostalnost škola i struka, a školske uprave postale podložne političkom utjecaju koji ne mora biti zasnovan na strukovnim ili zakonskim osnovama.

Kao odgovor na ove prijedloge, stručna javnost poziva na očuvanje mehanizama zaštite autonomije obrazovnog sistema. Ukidanje Komisije za ocjenu smjena direktora samo je korak dalje u procesu politizacije obrazovnog sektora, što bi moglo dugoročno ugroziti kvalitet obrazovanja i oslabilo povjerenje u samostalnost obrazovnih institucija.

Opasnost za obrazovni sistem i društvo

S obzirom na važnost obrazovanja u društvenom razvoju i oblikovanju budućih generacija, nužno je da zakonodavstvo ostane usmjereno ka očuvanju stručnosti i profesionalizma, a ne političkih interesa. Ovakvi prijedlozi izmjena Zakona o osnovnom obrazovanju ne smiju biti samo predmet političkog interesa, već i duboke društvene odgovornosti prema obrazovnom sektoru, jer upravo u obrazovanju leži temelj za izgradnju jedne stabilne i odgovorne države.

Sljedeći korak – mogući politički utjecaj na policiju

Nakon izmjena Zakona o osnovnom obrazovanju, koje imaju jasnu političku konotaciju, može se postaviti pitanje – što slijedi? Mogući sljedeći korak aktuelne vladajuće većine (NES, NiP, DF, SDP, SBiH) mogao bi biti ukidanje nezavisnog Policijskog odbora, tijela koje je do sada imalo ključnu ulogu u vršenju nadzora nad radom policije u Unsko-sanskom kantonu, uključujući i odabir direktora policije. Ovaj odbor je bio važan mehanizam koji je štitio autonomiju i profesionalnost policije, omogućujući da se ključne odluke donose na temelju stručnosti i zakonskih smjernica, a ne političkih interesa.

Kontrola policije – kraj autonomije sigurnosnih institucija

Ako se ovaj odbor ukine, postavlja se pitanje hoće li se policijski aparat u kantonu naći pod jačim političkim utjecajem. Takav korak mogao bi otvoriti vrata za političku kontrolu nad radom policije, što bi ozbiljno ugrozilo njen integritet i objektivnost. Političko usmjeravanje policijskih institucija može stvoriti prostor za zloupotrebu sile i selektivnu primjenu zakona, što bi moglo ozbiljno narušiti povjerenje građana u pravosudni i sigurnosni sistem.

Stavljanje policije pod političku kontrolu bio bi ozbiljan korak prema daljnjoj politizaciji ključnih institucija u Unsko-sanskom kantonu. Ako se ostvari ovaj plan, moglo bi se očekivati daljnje erozije autonomije javnih institucija koje bi trebale služiti interesima građana, a ne političkih stranaka.

Izvor preslike: Facebook profil zastupnika u Skupštini USK Asmir Ćufurović (SDA)