Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv odgovornih osoba u javnim preduzećima, čime je otvoren put za sudski proces koji već izaziva veliku pažnju javnosti. Optuženi su Amir Osmančević i Edin Keškić iz JU „Direkcija regionalnih cesta USK“ zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te Radenko Crnogorac, odgovorna osoba u „Prijedorputevi“ a.d. Prijedor, zbog krivotvorenja službene isprave. Operativnu akciju koja je dovela do optužnice provela je Uprava policije Bihać po naredbi Tužilaštva USK.

Posebno je problematična činjenica da je tokom operativne akcije učestvovalo lice koje nije imalo ovlaštenja i sigurnosnu dozvolu za rad na policijskim poslovima. Autor ovog članka nezvanično je saznao iz vrha operativnog dijela Uprave policije Bihać da lice koje je učestvovalo u operativnoj akciji u JU „Direkcije za ceste USK“ u vrijeme njenog sprovođenja nije posjedovalo sigurnosnu dozvolu, te da isto i danas ne posjeduje, iako i dalje obavlja poslove policijskog službenika. Ova okolnost mogla bi ozbiljno utjecati na sudski postupak, jer se osporava validnost prikupljenih dokaza.

Krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja podrazumijeva da odgovorna osoba koristi svoj službeni položaj za pribavljanje nepripadne koristi ili nanošenje štete trećim licima. Optužnica protiv Osmančevića i Keškića sugerira da su, u okviru svojih funkcija u JU „Direkcija regionalnih cesta USK“, djelovali protivno zakonu, dok se protiv Crnogorca vodi postupak zbog navodnog krivotvorenja službenih dokumenata u vezi s poslovanjem „Prijedorputeva“.

Sudski proces koji predstoji u Općinskom sudu u Bihaću očekuje se kao izuzetno kompleksan i napet, jer će ključna tačka spora biti valjanost dokaza prikupljenih tokom operativne akcije u kojoj je učestvovalo lice bez potrebnih ovlaštenja i sigurnosne dozvole. Ovaj proceduralni propust, potvrđen i od strane Ministarstva sigurnosti BiH, ne samo da može ugroziti čitav set dokaza, već otvara pravnu dilemu o tome koliko su operativne metode policije u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima postupanja. Pravni stručnjaci upozoravaju da osporavanje dokaza u ovakvim okolnostima nije rijetkost, a u nekim slučajevima može dovesti do odlaganja ili ponovnog pokretanja cijelog postupka, što značajno otežava rad tužilaštva i produžava sudsku proceduru.

Javnost će pažljivo pratiti razvoj događaja, jer su u pitanju visoko pozicionirane osobe u kantonalnim institucijama i preduzećima koja upravljaju značajnim javnim resursima, od putne infrastrukture do finansijskih sredstava namijenjenih građanima. Svaka odluka suda, svjedočenje ili iznošenje dokaza može imati dalekosežne posljedice, ne samo po optužene, već i po standarde odgovornosti i transparentnosti u radu javnih službenika. Poseban interes javnosti dodatno podstiče činjenica da je u operativnoj akciji učestvovalo lice koje formalno nije imalo pravo na takve aktivnosti – situacija koja, ukoliko se potvrdi, može poslužiti kao primjer koliko je važna striktna kontrola pristupa osjetljivim policijskim operacijama.

Ovaj proces će, bez sumnje, biti test efikasnosti kantonalnog pravosuđa u borbi protiv zloupotrebe položaja i korupcije. Javnost će pratiti svaki detalj suđenja, jer uspjeh ili neuspjeh ovog procesa neće utjecati samo na sudbinu optuženih, već i na povjerenje građana u pravni sistem i sposobnost institucija da odgovorno i zakonito postupaju kada je riječ o javnim resursima i integritetu državnih funkcija.

Potvrda optužnice Općinskog suda u Bihaću jasno pokazuje da kantonalno pravosuđe ozbiljno pristupa procesuiranju slučajeva korupcije i zloupotrebe javnih resursa, ali i da će pravna borba biti složena, naročito u svjetlu proceduralnih propusta u operativnoj akciji.