Nekoliko dana nakon posjete premijera Kosova, Albina Kurtija, Bosni i Hercegovini, imamo priliku analizirati učinkovitost i smisao te posjete na prvom mjestu.

Uzimajući u obzir složenost međunarodnih odnosa, te odnosa u regiji, pitanje Kosova ostaje jedna od gorućih tema stabilnosti na Balkanu. S tim na umu, bilo je jednostavno pretpostaviti da će biti reakcija kako od strane bošnjačkih političara, tako i političara i iz Republike Srpske te vodećih vlastodržaca u susjednoj Republici Srbiji.

Kontekst

Pitanje Kosova ostaje nerazriješeno već dugi niz godina, te kao takvo, predstavlja svojevrsno bure baruta na Balkanu te ima potencijal da zakomplikuje odnose država koje se ovdje nalaze. U ovom slučaju Srbije i Bosne i Hercegovine.
Uzimajući u obzir stav Republike Srbije po pitanju Kosova, te unutranju složenost i ustroj države Bosne i Hercegovine, postavlja se veoma realno i legitimno pitanje svrhe posjete Albina Kurtija našoj zemlji.

S jedne strane postoji legitimna i vrlo jasna podrška Kosovu kao nezavisnoj državi, s druge ipak postavljamo pitanje da li nama koristi ta podrška u smislu međunarodnih odnosa i bilatrealne saradnje? Prije nego odgovorimo na ovo pitanje, prisjetimo se da već nekoliko godina, na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, specifičnije, Republike Srpske, imamo Milorada Dodika koji aktivno radi na rušenju ustava BiH, miniranja institucija iste, te aktivno prijeteći odcijepljenjem manjeg BiH entita.

Iako su institucije BiH do sada odolijevale ovim napadima, potrebna je daljnja podrška, kao i volja sposobnih političara koji iznad svega vode mudru politiku kako bi se država Bosna i Hercegovina zaštitila.

U praksi to znači ne davati Miloradu Dodiku izgovor da intenzivira svoje napade na ustavni poredak, te praktično „servirati mu na volej“ situaciju koju on može iskoristiti. Posjeta Albina Kurtija je upravo to.

Ako pogledamo kontekst pod kojim je Kosovo proglasilo nezavisnost, bošnjački predstavnici onda vrlo jasno serviraju Miloradu Dodiku veoma sličan scenariji koji on može upotrijebiti. Naravno, možemo se također osvrnuti na Ukrajinu i Gruziju kao primjere gdje vidimo slične situacije proglašenja nezavisnosti od jedne države.

S tim na umu, nije nemoguće zamisliti scenariji u kojem Milorad Dodik koristi ranije spomenute presedane kako bi sproveo svoju ideju nezavisnosti i kako on tvrdi „mirnog razdruženja“ od države Bosne i Hercegovine.

Ipak, s druge strane imamo argument da ovo nije bio službeni poziv države Bosne i Hercegovine. Albin Kurti je došao u BiH na poziv Kruga 99 te je pozvan u Predsjedništvo BiH kako bi razgovarao o ukidanju viza između Kosova i BiH.

Ovo ide na ruku argumentu koji kaže da je ovo dio sprovođenja sporazuma zvanog „Berlinski proces“, te je Bosna i Hercegovina, kao potpisnica ovog sporazuma, dužna sprovesti odluke istog. Vize kao što možete pretpostaviti, su jedan aspekt ovog sporazuma.

U konačnici, reakcije iz susjedne Republike Srbije daju jasan znak kako je ova posjeta shvaćena, te dalje komplikuje ionako zategnute odnose unutar same BiH.