Hronološki posmatrano, put formiranja kontakt tačke i ostvarivanja saradnje između BiH i Europola postajao je sve važniji prioritet za političku elitu u BiH. Različiti učesnici donosili su raznolike perspektive i očekivanja, što je činilo put do konačne uspostave složenim i dinamičnim. Svaki potez političkih aktera u pregovorima reflektirao je političke, sigurnosne i pravne aspekte, što je rezultiralo višegodišnjim naporima. BiH je bila jedina zemlja Zapadnog Balkana koja do 2023. godine nije postigla ovu saradnju s Europolom.

2002. godina

• Odlukom Vijeća ministara za pravosuđe i unutrašnje poslove, donesena 13. juna 2002. godine, direktor Europola započeo je pregovore o sklapanju sporazuma o saradnji sa pet država koje nisu članice EU, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

2007. godina

• 26. januara 2007. godine, BiH je potpisala Sporazum o strateškoj saradnji sa Europolom. Ovaj sporazum, koji je jedan od dva tipa ugovora s trećim zemljama, označava početak formalne saradnje između Ministarstva sigurnosti i Europola.

2009. godina

• 3. marta 2009. godine, potpisan je Memorandum o razumijevanju o uspostavljanju sigurnosne komunikacijske veze između BiH i Europola. Ovaj sporazum omogućava razmjenu i prijenos sigurnosnih podataka sa Europolom i drugim zemljama koje nisu članice EU.

2013. godina

• 29. oktobra 2013. godine, Ministarstvo sigurnosti je primilo zvaničnu potvrdu iz Europola za početak pregovora o Sporazumu o operativnoj saradnji. 11. decembra 2013. godine, Vijeće ministara BiH je donijelo odluku da kontakt tačka bude smještena na adresi Trg BiH 1 u Sarajevu. Ova odluka nije prihvaćena od strane predstavnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

2016. godina

• 2016. godine, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i direktor Ureda Europola Rob Wainwright potpisali su Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji. Ovaj sporazum je označio značajan korak u integraciji BiH u evropski sigurnosni sistem.

2017. godina

• Iako je sporazum potpisan 2016. godine, političko uslovljavanje je odgodilo uspostavljanje kontakt tačke. Ovakva situacija ilustruje dublje političke podjele i poteškoće u postizanju konsenzusa unutar zemlje. Također, ukazuje na potrebu za prevazilaženjem političkih blokada kako bi se osigurala efikasna međunarodna policijska saradnja, ali i mnoge druge.

2020. godina

• Ured EU u BiH pozvao je na uspostavljanje zajedničke kontakt tačke, naglašavajući ozbiljne posljedice odugovlačenja ovog procesa za sigurnost BiH i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

2021. godina

• Sjedište kontakt tačke premješteno je u Zgradu prijateljstva između BiH i Grčke.

2023. godina

• 21. marta 2023. godine, BiH potpisala je Pravilnik o radu i operativnoj saradnji zajedničke kontakt tačke sa BiH za saradnju sa Europolom.

Zaključak

Potpisivanje Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji i uspostavljanje Kontakt tačke predstavlja ključne korake ka jačanju saradnje BiH sa Europolom, ali i prema dubljoj integraciji s EU. Međutim, ovi procesi, koji bi trebali unaprijediti sigurnosno okruženje u BiH, često se suočavaju s izazovima zbog neslaganja i ličnih interesa unutar političke elite. Odugovlačenjem značajnih reformi i procesa, izazvano političkim podjelama, koči napredak BiH na putu kad efikasnijoj međunarodnoj saradnji. Sve dok politički akteri ne prepoznaju važnost zajedničkog djelovanja u korist cijele države, procesi poput ovog će ostati usporeni, a napredak BiH ograničen. Samo kroz prevazilaženje političkih prepreka BiH može ostvariti puni potencijal u međunarodnoj sigurnosnoj saradnji.