fb-analytics

Sloboda. Odgovornost. Istina.

SEDMA AMATERSKA SILA KRAJINE: Poluga upravljanja masama

cover image

Kada poruka dolazi iz zvaničnih kanala, ona nosi političku težinu i odgovornost. Kada dolazi s anonimne stranice, ona djeluje kao „glas naroda“.

U vremenu kada je informacija postala najvrjednija valuta, Unsko-sanski kanton suočava se s paradoksom: nikada više izvora, a nikada manje istine. Ono što se nekada nazivalo „sedmom silom“ – profesijom koja je podrazumijevala odgovornost, provjeru i integritet – danas se u velikoj mjeri pretvorilo u prostor bez identiteta, bez potpisa i bez posljedica.

U Krajini, mediji sve češće nemaju adresu. Nemaju urednika. Nemaju vlasnika. Ali imaju publiku. I imaju cilj.

ANONIMNI PORTALI: INFORMACIJA BEZ POTPISA

Na prvi pogled, riječ je o klasičnim web portalima. Vijesti, naslovi, fotografije, čak i pokušaji analize. Međutim, iza velikog broja tih stranica ne stoji ništa što bi ih činilo medijem u pravom smislu te riječi.

Nema impresuma. Nema odgovornog urednika. Nema osnovnih podataka o vlasništvu. Ali, portala je sve više.

Time nestaje i osnovni princip novinarstva – odgovornost prema javnosti.

U takvom prostoru, svaka informacija može biti objavljena bez straha od demantija, tužbe ili profesionalne sankcije. Istina prestaje biti obaveza, a postaje opcija.

DRUŠTVENE MREŽE KAO PRODUŽENA RUKA

Paralelno s anonimnim portalima, razvija se čitava mreža Facebook stranica koje djeluju kao pojačivači poruka. Njihova uloga nije da informišu, nego da amplificiraju – da jednu poruku pretvore u desetine dijeljenja, hiljade pregleda i stotine reakcija od ciljane publike.

I ono što na kraju postaje konačna činjenica jeste da najveći korisnici ovog sistema nisu građani koji treba da budu informisani - što bi trebao biti i krajnji cilj nekog informativnog medija. To su u konačnici političke strukture koje su shvatile da je anonimnost najefikasniji alat moderne kampanje.

Kada poruka dolazi iz zvaničnih kanala, ona nosi političku težinu i odgovornost. Kada dolazi s anonimne stranice, ona djeluje kao „glas naroda“.

Upravo ta iluzija autentičnosti čini je opasnijom.

Kroz takve kanale moguće je:

plasirati poluinformacije bez direktnog vezivanja za neku političku stranku
testirati reakcije javnosti prije zvaničnih stavova
diskreditovati protivnike bez javnog suočavanja
održavati konstantan pritisak kroz negativne narative

Drugim riječima, vodi se moderna medijska kampanja bez potpisa aktera.

GUBITAK POVJERENJA KAO NAJVEĆA CIJENA

U ovom haosu, najveći gubitnici su profesionalni mediji – oni koji i dalje pokušavaju raditi po pravilima struke. Njihov glas se gubi u buci, a njihova sporost u provjeri informacija djeluje kao slabost u odnosu na brzinu dezinformacija.

Građani, s druge strane, sve teže razlikuju šta je vjerodostojno, a šta konstruisano.

Konačni rezultat je jasan: Ne vjeruje se nikome, a vjeruje se svemu što se pročita.

I upravo tako, medijskim putem, Unsko-sanski kanton danas nije samo prostor političkih borbi. To je i prostor borbe za percepciju stvarnosti. Onaj ko uspije nametnuti narativ – bez obzira na činjenice – dobija prednost koja se više ne mjeri argumentima, nego dosegom.

U takvom ambijentu, mediji više nisu samo posmatrači. Oni su učesnici. I to često – bez imena.

Ovo nije priča o pojedinačnim portalima ili stranicama. Ovo je priča o sistemu koji je dozvolio da anonimnost zamijeni odgovornost, a brzina istinu.

Jer kada mediji izgube lice, javnost gubi orijentir. A tada više nije pitanje šta je istina — nego ko je glasniji.

POKUŠAJI USPOSTAVE SISTEMA - ILI SAMO SLOVO NA PAPIRU

U nekoliko navrata tokom proteklih godina govorilo se o uspostavi sistema kada su u pitanju online mediji. Zakon o informisanju Unsko-sanskog kantona trebao je urediti ovu oblast, odnosno precizno definisati šta je medij i šta podrazumijeva javno informisanje. Svakog izdavača potrebno je obavezati da redovno obavještava javnost o vlasničkoj strukturi, poslovnim rezultatima, čitanosti i gledanosti. Također, potrebno je regulisati odgovornost novinara, glavnih urednika i samih medija za javno izgovorenu riječ, definisati prava i obaveze javne uprave te, u konačnici, urediti medijski prostor.

Međutim, iako se o tome govori godinama, danas i dalje imamo „divlje“ medije koji djeluju u javnom prostoru, plasirajući poluinformacije ili neprovjerene informacije. Posebno je to izraženo u predizbornom periodu, kada se intenzivno aktiviraju Facebook stranice, zauzimaju određene strane i plasiraju sadržaje koji služe kao manipulativni alati u vođenju kampanje.

Napomena: Svako eventualno prepoznavanje aktera, događaja ili okolnosti u ovom tekstu je isključivo slučajno.

Informacije

Kategorije