Na portalu Buka osvanuo je članak pod naslovom: ''Šokantna računica: Od 30.000 KM godišnje radniku ostaje samo 16.428 KM – gdje ide ostatak novca?'' koji vrši analizu bruto doprinosa radnika, sa zaključkom: ''Ako država uzima skoro 50% vaše zarade, gdje ide vaš novac? Zašto škole, bolnice i javne usluge nisu bolje organizovane? Koliko novca završava kod stranačkih uhljeba i privilegovanih krugova?'' Znači li ovo da se trebamo boriti protiv toga da država oporezuje građane i tako puni kasu koja treba da služi narodu? Ili je poenta članka da iskritikuje rad korumpirane birokratizovane vlasti?

Zar nije poenta građanskog društva da umjesto nekadašnje samouprave mjesnih zajednica i od njih delegiranih građana vladaju stranački klubovi koji samostalno izvršavaju volju svoje elite, iza sebe imajući i ekonomsku silu da potkupi zakon, kao i fizičku silu policijskog aparata da spriječi svaku pobunu? Ili vi očekujete od institucija birokratije da budu institucije građana? Pritom, često ovakvi članci završe u apelima, koji najviše dolaze od privatnika, da se smanje porezi kako bi rasle plate. Ovo implicira da javne usluge trebaju postati gore kako bi radnicima bilo bolje. Ali, zašto privatnici jednostavno ne smanje profit? Zašto država, kao što određuje minimalnu platu, ne odredi maksimalan profit kog pojedinac može uzeti?

Pritom, zašto članak napada samo političke strukture kada znamo da ekonomske strukture vrše daleko brutalniju eksploataciju građana. Zašto članak ne vrši analizu onog prostora gdje se vrijednost najviše oduzima od radnika - u despotizmu privatnog vlasništva?

Privatnici, kojima radnici stvaraju svu vrijednost, nemilosrdno prisvajaju višak vrijednosti samo zato što im zakon garantuje pravo na privatno vlasništvo. Za primjer možemo uzeti nekoliko firmi sa domaćeg tržišta:

Firma "BORTON" d.o.o. Laktaši daje prosječnu bruto platu od 2191KM. U 2024. godini ukupnih rashoda je imala 1.310.459,00, prihoda 1.348.604,00, a neto dobiti 38.145,00. Da li su radnici, kao pokretači poslovanja ove firme, na svoju zakonom propisanu platu dobili dodatak od 38 000KM neto dobiti ili je privatnik zadržao sebi? Zašto on nije plaćen za administrativni posao kao i svaki administrativni radnik? Ali, ovo je sitna riba. Uzmimo za primjer firmu "Škrebić-Company" d.o.o. Teslić. U 2024. godini imali su 12.378.942,00 rashoda, 16.448.422,00 prihoda i neto dobit 3.665.169,00. Prosječna bruto plata nije navedena, a prosječan broj zaposlenih je 717,00. Ili "KRAJINA KLAS" d.o.o. Banja Luka koja je ostvarila neto dobit od 767.245,00 u 2024. godini. Ili "TROPIC" d.o.o. sa ostvarenih 2.968.198,00 neto dobiti u 2024. godini. Dakle, nakon svih troškova, čistog profita ostaje u milionskim ciframa. Da li su radnici vidjeli i marku od ovoga? Ništa osim svoje zakonom propisane plate. Ali da, država je problem jer uzima.

I ovako možemo analizirati na desetine hiljada firmi u BiH i uvijek se vraćamo na isto - profit privatnika dolazi ispred zarade radnika i kvaliteta života države. I zamislite sada da se ovaj višak vrijednosti sliva u društvo, da radnici demokratski odlučuju o tome kako će ga ulagati, imali bi punu zaposlenost, razbijenu korupciju na državnom nivou, kao i novi civilizacijski standard kakav nije viđen još od SFRJ. Ali, svaki put kada država najavi povećanje minimalca privatnici ili dignu cijene ili bunu kako će morati otpuštati radnike jer će ostati bez zarade. A pošto imamo državu koja nije radnička nego buržujska sasvim je prirodno da se ona okrene kompromisnim mjerama gdje uvijek nastradaju radnici umjesto da izvrši potpunu društvenu demokratizaciju putem nacionalizacije.

Naravno, tu su i sitni privatnici kojima je jako teško da u tržišnoj anarhiji održe biznise. I tako godišnje propadne na stotine firmi, kako sitnih tako i krupnih. Ali to je priroda haotičnog sistema kog, umjesto da ga mijenjamo boljim, mi apelujemo da privatnici postanu bolji te da se svima da poštena šansa za eksploatacijom većine.

I naravno da će, usljed ekonomskih kriza izazvanih ovim ekonomskim despotizmom, korupcija rasti. Jer svako je svakome vuk, a ko ima najviše najduže opstaje.