Rebalans budžeta Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu, iako ukupno donosi blago povećanje budžetske mase, u suštini predstavlja snažnu preraspodjelu sredstava. Najveća povećanja usmjerena su ka subvencijama privatnom sektoru, poljoprivredi, obrazovanju i socijalno osjetljivim kategorijama, dok su istovremeno značajno smanjene ili potpuno ukinute pojedine kapitalne i projektne stavke.

Najveća povećanja: fokus na privredu, poljoprivredu, obrazovanje i socijalnu sigurnost

Najveće pojedinačno povećanje zabilježeno je na stavci „Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima“, koja je uvećana za 1.493.510 KM, sa 14,1 na 15,6 miliona KM (+10,6%). Ova stavka predstavlja najznačajniji finansijski dobitak rebalansa i jasno pokazuje da Vlada USK prioritetno vodi računa o privredi. Povećanje sredstava odražava spremnost Vlade da aktivno podrži realni sektor, osigura stabilnost lokalnih preduzeća i stvori povoljne uvjete za njihov dalji razvoj, čime se direktno podstiče ekonomski rast i jača konkurentnost kantona.

Jedna od ključnih stavki rebalansa odnosi se na subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima u oblasti poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje, koje su povećane sa 9 miliona KM na 9,698.306 miliona KM, što predstavlja rast od 698.306 KM ili približno 7,8 posto. Ovo povećanje jasno odražava strateški fokus Vlade USK na podršku poljoprivrednom sektoru, koji je od vitalnog značaja za lokalnu ekonomiju i sigurnost hrane. Povećana sredstva omogućavaju proizvođačima pristup finansijskim poticajima, modernizaciju proizvodnih kapaciteta, unapređenje kvaliteta proizvoda i širenje tržišnih mogućnosti. Time Vlada ne samo da osigurava kontinuitet poslovanja poljoprivrednih gazdinstava, već i aktivno doprinosi razvoju ruralnih područja, smanjenju migracije iz sela i jačanju konkurentnosti domaće proizvodnje.

Drugo najveće povećanje odnosi se na grantove pojedincima za pomoć u liječenju boračkih kategorija, gdje je budžet sa 400.000 KM povećan na 1,72 miliona KM (+330%). Ova značajna korekcija pokazuje da Vlada prepoznaje potrebe najosjetljivije populacije u kantonu i aktivno se zalaže za njihovu zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost. Grantovi omogućavaju boračkim kategorijama pristup adekvatnom liječenju, smanjuju finansijski teret na porodice i potvrđuju posvećenost Vlade očuvanju dostojanstva onih koji su dali doprinos zajednici.

Značajno povećanje zabilježeno je i na stavkama subvencija preduzećima i poduzetnicima, koje su kroz više budžetskih linija uvećane za ukupno 1.493.510 KM (dodatna stavka: 795.204 KM; postojeća stavka: 698.306 KM), što predstavlja rast od 26,5 odnosno 7,8 posto. Ova višemilionska izdvajanja potvrđuju stratešku orijentaciju Vlade ka jačanju realnog sektora i stvaranju stabilnog i povoljnog poslovnog okruženja. Povećanje subvencija omogućava preduzećima sigurnost u planiranju poslovanja, podstiče investicije i konkurentnost te direktno doprinosi otvaranju novih radnih mjesta.

Među deset najvećih povećanja nalazi se i grant za sport, koji je uvećan za 662.000 KM, sa 1,3 na 1,96 miliona KM (+51%).

Socijalna sigurnost: porodilje i socijalni transferi

Budžetska linija „Porodilje u radnom odnosu“ povećana je za 660.000 KM, sa 2,8 na 3,46 miliona KM (+23,6%), dok je stavka „Porodilje van radnog odnosa“ uvećana za 205.000 KM, sa 5,4 na 5,605 miliona KM. Ova povećanja pokazuju da Vlada USK strateški ulaže u socijalnu sigurnost i stabilnost porodica.

Sredstva za smještaj u ustanove socijalne zaštite povećana su za 550.530 KM, sa 2,0 na 2,55 miliona KM (+27,5%). Ovakva politika podrške ranjivim grupama uklapa se u širi okvir socijalno-ekonomske strategije Vlade, jačajući socijalnu koheziju i osnažujući lokalnu zajednicu.

Obrazovanje: ulaganje u buduće generacije

Kapitalni grantovi za izgradnju objekata dječijih vrtića povećani su sa 200.000 KM na 700.000 KM (+250%). Stavka „Predškolsko obrazovanje – dječiji vrtići“ uvećana je za 450.000 KM, sa 6,5 na 6,95 miliona KM.

Grant „Katolički školski centar – sufinansiranje obrazovanja“ povećan je za 380.000 KM, sa 900.000 KM na 1,280 miliona KM. Ukupno, ova povećanja odražavaju strategiju Vlade koja kroz ciljane investicije u obrazovanje ulaže u budućnost kantona, poboljšava socijalnu koheziju i stvara temelje za kvalitetan razvoj mladih generacija.

Neprofitne organizacije: kontroverzno povećanje

Kapitalni grantovi neprofitnim organizacijama uvećani su za 438.762 KM, sa 350.000 na gotovo 789.000 KM (+125%). Iako se podrška civilnom sektoru opravdava doprinosom društvu, ovako drastično povećanje javnih sredstava otvara kritičke dileme. Neprofitne organizacije bi se primarno trebale financirati iz donacija, članarina i drugih autonomnih izvora, a ne postati zavisne od višemilionskih budžetskih intervencija.

Kontroverzno finansiranje: grantovi političkim strankama iz budžeta

Jedna od najkontroverznijih stavki u rebalansu budžeta Unsko-sanskog kantona odnosi se na grantove neprofitnim organizacijama koji praktično služe za finansiranje parlamentarnih stranaka i pojedinaca. Ukupan iznos od 500.000 KM ostaje nepromijenjen u rebalansu, što znači da se i dalje značajan javni novac direktno preusmjerava na političke subjekte, umjesto na javne ili razvojne potrebe građana. Takva praksa otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i prioritetima u upravljanju budžetom: dok kanton povećava sredstva za socijalne i ekonomske mjere, milijuni se i dalje troše na političke subjekte bez jasnih kriterija odgovornosti i rezultata. Ovakva politika može potkopati povjerenje građana u institucije i stvara percepciju da budžet služi favoriziranju stranaka, umjesto strateškom razvoju kantona i podršci stvarnim javnim prioritetima.

Najveća smanjenja: rezovi na kapitalnim i projektnim linijama

• Kapitalni grantovi drugim nivoima vlasti i fondovima: -1.613.559 KM (-12%)
• Učešće u projektima i finansiranje nevladinih organizacija: ukinuto 100%
• Kapitalni grantovi za domove zdravlja i gradske ambulante: -1 milion KM
• Infrastrukturni projekti i grantovi vjerskim zajednicama: rezovi 60–90%, u rasponu od 300.000 do 700.000 KM

Šta nam govori struktura rebalansa?

Struktura rebalansa pokazuje da Vlada USK favorizira kratkoročne, vidljive i socijalno osjetljive mjere, prije svega subvencije privredi, direktna davanja građanima i povećanja za neprofitne organizacije, dok se povlači iz finansiranja kapitalnih projekata i razvojnih programa s dugoročnim efektom.

Povećanja za neprofitni sektor, bez jasnih kriterija i kontrole, dodatno skreću sredstva od ključnih javnih prioriteta i stvaraju rizik od zavisnosti ovih organizacija od budžetskih intervencija. Dugoročne posljedice smanjenog ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo, razvojne projekte i održivost civilnog sektora mogu se tek naknadno reflektovati na budžetsku stabilnost, kvalitet javnih usluga i povjerenje građana.

Ocjena rebalansa

Rebalans Unsko-sanskog kantona pokazuje dvosmjernu prirodu politike Vlade. S jedne strane, postoji jasna podrška privredi, poljoprivredi, socijalno osjetljivim grupama i obrazovanju, što donosi brze političke i socijalne efekte. Posebno se ističu povećane subvencije za poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju (+698.306 KM ili +7,8%), koje jačaju lokalna gazdinstva, ruralni razvoj i konkurentnost domaće proizvodnje. Ovakva ulaganja doprinose sigurnosti hrane, stabilnosti porodica u ruralnim područjima i podršci realnom sektoru.

S druge strane, rebalans otvara ozbiljne izazove: zanemarivanje kapitalnih i razvojnih projekata, smanjenje ulaganja u infrastrukturu i javne usluge te potencijalna zavisnost neprofitnog sektora od budžeta ukazuju na dugoročne rizike za održivost kantona.

Rebalans je kratkoročno socijalno i politički atraktivan, uz jasne benefite za poljoprivredu i socijalni sektor, ali sa izraženim rizicima za dugoročnu održivost kantona, infrastrukturu i kvalitet javnih usluga.