Od kada je pobijedio na izborima, Donald Trump je izrazio ogroman interes za kupovinu danske autonomne regije, to jeste Grenlanda koji se nalazi sjeveroistočno od Kanade. Ovim potezom je postao prvi američki predsjednik, još od doba Trumana koji je želio kupiti najveći otok na svijetu.

Iako mnogi u ovom potezu vide populizam ili kako neki američki mediji tvrde „prazne riječi Donalda Trumpa“, Danska, kao i Grenland nisu olako shvatili Trumpove riječi. Tamnošnji stručnjaci upozoravaju na nekoliko razloga zbog kojih Donald Trump želi pripojiti Grenland SADu.

Strateška lokacija

Kroz historiju, Grenland se pokazao kao iznimno važna strateška lokacija za SAD i Evropu. Kako tvrdi istraživač sa Danskog Univerziteta za Internacionalne Studije, Ulrik Pram Gad, Grenland je dugo vremena ključna teritorija za odbranu SADa od potencijalnog napada Rusije. Tako, aktuelna američka administracija želi utvrditi položaj SADa, te osigurati ovaj geopolitički neprocjenjiv otok za sebe.

U skladu sa ugovorom o odbrani iz 1951. godine, vojska SADa posjeduje bazu na sjeverozapadu otoka. Baza, poznata kao Svemirska baza Pituffik, nalazi se na pola puta između Moskve i New Yorka, te posjeduje sistem ranog upozorenja za eventualni napad iz Moskve.

Bitno je napomenuti da takozvani „sjeverozapadni koridor“ služi kao glavna i jedina ruta između Velike Britanije, Islanda i Grenlanda.

Minerali

Ipak, Klaus Dodds, profesor geopolitike na Univerzitetu u Londonu tvrdi kako Trump želi osigurati dovoljne zalihe nafte i gasa koje Grenland posjeduje. Na ovaj način, SAD bi osigurale ogromne zalihe prirodnih resursa koji su im itekako potrebni ukoliko žele zadržati status koji trenutno uživaju u svijetu.

Također, pored spomenutih resursa, Grenland je bogat mineralima potrebnim za razvoj baterija, zračnih turbina, i dr. a vezani su za obnovljive izvore energije. Uzimajući u obzir da Kina trenutno vodi u ovom domenu, nije teško zaključiti da Trumpova administracija želi vratiti SAD u konkurenciju s Kinom.

Kako se sve više arktičkog leda topi, tako se i uvjeti na Grenlandu mijenjaju. Ovo otvara nove mogućnosti, i to u domenu spomenutih ruda. Obzirom da je izgledno da će pritisak SADa na Grenland porasti, ko će imati monopol nad ovim bogatstvom ostaje nam da vidimo.

Mogući ishodi

Kao mogući epilog ove sage, nameću se tri scenarija. U prvom, Grenland, to jeste stanovništvo istog na referendumu glasa za veću saradnju sad SADom. Iako je Premijer Grenlanda vrlo jasno rekao da „Grenland nije na prodaju“, inuitska populacija Grenlanda, koja je u sve većem zamahu, mogla bi poremetiti planove Danaca u svojoj potrazi za slobodom.

Ovome se Trumpova administracija itekako nada, obzirom da je Trump Jr. nedavno posjetio Grenland te „vrbovao“ tamnošnje stanovništvo za potrebe svog oca, lako je zaključiti da Trump radi sve kako bi dobio ono što želi. Iako su mnogi ovu posjetu nazvali fijaskom, ostaje vidjeti rezultate potencijalnog referenduma.

Druga mogućnost jesu ekonomske sankcije i pritisak SADa na autonomnu regiju države Danske. Ovo bi značilo tarife na produkte iz Danske. Međutim, ova politika ne bi imala pozitivne reakcije od američke javnosti obzirom da je danski proizvođač lijekova, Novo Nordisk, glavni dobavljač lijeka za dijabetes, Ozempica, za američko tržište, a čija bi cijena drastično porasla.

Treća mogućnost jeste da Trump popusti i jednostavno odustane od ideje pripajanja Grenlanda. Danska se u svakom slučaj nada ovom scenariju obzirom da je Trump u posljednje vrijeme fokus prebacio na Panamu, tačnije Panamski Kanal i akviziciju istog.

Da li će 2025. godina donijeti niz iznenađenja na internacionalnoj sceni ostaje misterija. Ipak, Trumpove najave ne treba olako shvatiti obzirom da se SAD nalaze u nezavidnoj poziciji uzimajući u obzir Rusiju i Kinu. Trumpova zapaljiva retorika, kao i ekstremni stavovi dovode mnogo toga u pitanje. Da li će ovi planovi zaživjeti, ostaje da vidimo.