Komisija za promet i komunikacije PS BiH zakazala je novo saslušanje članova rukovodstva BHANSA-e za 18. maj. BHANSA od svog osnivanja predstavlja svojevrsni sabirni centar za poslušnike, koji u istom bivaju propisno nagrađeni funkcijama, honorarima i službenim putovanjima, dok odgovornost vješto izbjegavaju.
U bijegu od Komisije:
Komisija za promet i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazala je drugo po redu saslušanje članova rukovodstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) u ovoj godini. Saslušanje će se održati 18. maja, na prethodnom koje je održano 11. februara nije bio prisutan direktor BHANSA-e Dragan Primorac, koji je inače zet Dragana Čovića, delegata u Domu naroda i predsjednika HDZ-a BiH.
Primorac i njegov zamjenik Tomislav Marinković uporno izbjegavaju saslušanje, a Komisija zahtjeva detaljne izvještaje o platama, troškovima i sistematizaciji radnih mjesta u samoj agenciji, budući da isti nisu dostavljeni ili su nepotpuni od 2023. godine.
Za izbjegavanje saslušanja pred bilo kojom parlamentarnom komisijom propisane su novačane kazne za pravna lica, odnosno u ovom slučaju za BHANSA-u koje iznose od od 1 000 do 40 000 KM.
Na februarskom saslušanju pojavila se predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e, Sanja Škuletić Malagić i drugi zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović. Hadžiomerović je dugogodišnji kadar mostarskog ogranka SDP-a.
BHANSA-u kao ni većinu drugih agencija i institucija na bilo kojem nivou vlasti nije zaobišao sindrom nepotističkog imenovanja članova raznoraznih vijeća, upravnih i nadzornih odbora. Sastav Vijeća BHANSA-e stoga je veoma zanimljiv, a osim što dokazuje praksu interesnih imenovanja, svjedoči i o etničkom disbalansu.
Vijeće mezimica i uhljeba:
Trenutni saziv Vijeća BHANSA-e kompletiran je u maju 2023. godine kada je došlo do pukih, kozmetičkih rokada među članovima Vijeća. Predsjedavajuća je tada postala Sanja Škuletić - Malagić, koja osim ove, obnaša i funkciju šefice kabineta ili formalno direktorice Ureda ministra prometa i komunikacija Edina Forte.
Škuletić - Malagić je diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a prije angažmana u kabinetu ministra Forte bavila se medijskim radom, pa je tako jedno vrijeme bila zaposlena i u Udruženju BH Novinari.
Šeficu kabineta su Fortini savjetnici u više navrata optuživali za mobing, a u javnost je sa tim informacijama prva istupila Elameri Škrgić-Mikulić, koja je nakon toga otpuštena iz Fortinog kabineta.
Članovi Vijeća tražili su povećanje naknade za rad u novembru 2023. godine, tvrdeći da iznosi od 900KM za predsjedavajuću, odnosno 800KM za članove vijeća nisu dovoljni. Da je BHANSA sigurna kuća za uhljebe i da rad iste skoro niko ni ne nadgleda, potvrđuje i prijedlog izmjene Zakona o BHANSA-i iz maja 2024. godine kojim je ministar Forto predlagao ukidanje ograničenja na broj mandata u vijeću, ali i na pozicijama direktora, odnosno zamjenika direktora. Ovaj prijedlog izmjene zakona ipak nije imao dovoljno ruku.
Osim predsjedavajuće Škuletić - Malagić i drugi članovi Vijeća imenovani su prevashodno zahvaljujući bliskim odnosima sa nekolicinom političkih moćnika.
Siniša Kurteš, predstavnik Ministarstva finansija i trezora, čiji je anđeo čuvar Srđan Amidžić član je Vijeća od 2023. godine.
Kurteš je i Amidžićev savjetnik u ministarstvu, iako ta informacija nije dostupna na zvaničnoj web stranici ministarstva. Njihovo poznanstvo seže još iz studentskih dana, budući da su obojica studirali na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, gdje su trenutno obojica profesori.
Osim dvije pomenute funkcije Kurteš je i predsjednik Upravnog odbora Euros Osiguranja, čiji je i suvlasnik zajedno sa Dejanom Mikerevićem, sinom bivšeg premijera Republike Srpske - Dragana Mikerevića. Kurteš pored Euros-a ima vlasnički udio i u građevinskoj kompaniji Smart Solutions iz Banjaluke, a u periodu od 2016. do 2020. godine bio je savjetnik tadašnjeg gradonačelnika Banjaluke, Igora Radojičića.
Uz Kurteša, druga predstavnica Srba, odnosno Vlade RS u Vijeću je Dušica Vidaković. Vidaković je još 2021. godine imenovana u Vijeće kao predstavnica manjeg entiteta, a tada je još bila zaposlena u Helikopterskom servisu RS-a, gdje joj je nadređeni bio njen kum, pokojni Slobodan Boban Kusturić.
Federaciju BiH u Vijeću BHANSA-e predstavlja Arijana Huseinović - Ajanović, doskorašnja direktorica Ureda premijera FBiH - Nermina Nikšića.
Huseinović - Ajanović smijenjena je sa mjesta šefice kabineta krajem prošle godine zbog učestvovanja u aferi Spengavanje. I smjena, kao i članstvo u mnoštvu vijeća i odbora spadaju u standardan asortiman poltronstva, kojim Nikšić nagrađuje svoju šeficu iz sjene, a ista po potrebi za njega podmetne leđa.
Hrvatske kadrove u Vijeću predstavljaju Martin Pažin i Marin Raspudić.
Pažin je brigadir Oružanih snaga BiH i zamjenik ministra odbrane Zukana Heleza. O njegovom životu prije posljednjeg rata nije mnogo poznato, no 1991. godine među prvima se uključio u osnivanje HVO-a, čije tekovine i danas aktivno baštini, propagirajući tezu da je HVO bilo prvi bedem odbrane BiH.
Sa druge strane, Marin Raspudić trenutni je direktor Direkcije za civilnu avijaciju BiH, te bivši generalni direktor Zračne luke Mostar. U njegovom mandatu mostarski aerodrom doživio je potpunu stagnaciju koju je pospješila pandemija Korona virusa, završnu, godinu njegovog rukovođenja aerodromom obilježili su česti štrajkovi uposlenika.
Neuspješni direktor nagrađen je novom direktorskom pozicijom 2020. godine u Direkciji za civilnu avijaciju, što potvrđuje da HDZ u šaci drži krila bosanskohercegovačkog vazduhoplovstva.
Vijeće, ali i kompletna BHANSA samo su još jedna u nizu agencija slučajeva, koje već godinama, ako ne i od samog osnivanja 2009. godine boluju od simptoma nagrađivanja poslušnika.
