Pitanje proširenja obaveze podnošenja imovinskih kartica na niže policijske službenike u u Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona sve je očitije da bi trebalo izmijeniti Zakon o unutarnjim poslovima USK kako bi se jasnije uredila obaveza prijave imovine nižih policijskih službenika. Trenutno su imovinsku karticu obavezni podnijeti samo viši policijski službenici — direktor policije, načelnici sektora i načelnici odsjeka koji imaju operativna ovlaštenja. Međutim, da li bi taj krug trebao biti proširen i na komandire policijskih stanica, inspektore, samostalne inspektore, te druge policijske službenike s operativnim ovlaštenjima?

Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, ali ima duboki značaj za transparentnost, borbu protiv korupcije i povjerenje javnosti u institucije sistema sigurnosti USK.

Postojeća praksa i pravni okvir

Trenutni propisi podrazumijevaju da su samo najviši policijski dužnosnici — oni koji upravljaju sektorima i procesima od strateškog značaja — dužni dostavljati imovinske kartice. Ovakvo rješenje historijski je proizašlo iz logike da se nadzor najviše vlasti mora pojačati, jer upravo ti rukovodioci donose odluke koje mogu imati širok sigurnosni, operativni i finansijski utjecaj.

Međutim, savremeni evropski standardi i praksa u mnogim državama pokazuju potpuno drugačiji trend: transparentnost se spušta na niže nivoe, posebno kada su u pitanju službenici koji rade na poslovima s visokim rizikom od korupcije ili nedozvoljenog utjecaja, poput inspektora, istražitelja i policajaca koji svakodnevno komuniciraju sa građanima.

Argumenti za proširenje obaveze na niže policijske službenike

1. Direktan rad s građanima i potencijalni rizik od korupcije

Komandiri stanica, inspektori i policijski službenici najčešće su prva i najvidljivija karika sigurnosnog sistema. Oni vode istrage, izdaju prekršajne naloge, upravljaju predmetima osjetljivog karaktera, i dolaze u neposredan kontakt s građanima. Svaki takav kontakt nosi i potencijalni rizik od neprimjerenog utjecaja, pogodovanja, korupcije ili pritiska. U državama gdje se insistira na većoj transparentnosti, upravo ti službenici — a ne samo rukovodeći kadrovi — imaju obavezu prijave imovine.

2. Jačanje povjerenja u rad policije

Unsko-sanski kanton se posljednjih godina suočava s niskim nivoom povjerenja građana u policijske agencije. Kroz dobro uređen sistem prijave imovine, policija može poslati snažnu poruku da ne bježi od nadzora i da ima „čiste papire“. Transparentnost u pogledu imovine nije samo tehnička obaveza — ona je simbol političke volje i profesionalnosti.

3. Smanjenje prostora za zloupotrebu položaja

Komandiri policijskih stanica i inspektori imaju široka operativna ovlaštenja, koja u određenim rukama mogu predstavljati ozbiljan instrument pritiska, pogodovanja ili lične koristi. Ako se imovinska kartica traži samo od najviših dužnosnika, a zanemari se operativni kadar koji svakodnevno donosi odluke s direktnim posljedicama, sistem nadzora postaje selektivan.

4. Usklađivanje sa evropskim standardima

Brojni preporučeni standardi EU i GRECO-a (Grupa država protiv korupcije) naglašavaju važnost šireg obuhvata obaveznika imovinskih kartica, posebno u institucijama gdje su ovlaštenja izuzetno osjetljiva i otvorena za zloupotrebe. Ako se teži članstvu u EU, ovakav korak nije samo pitanje volje — on postaje nužnost.

Šta kažu stručnjaci?

Stručnjaci za sigurnosni sektor generalno podržavaju ideju šire transparentnosti, ali uz jasnu napomenu da obavezne imovinske kartice imaju smisla samo ako ih prate jasni i provodivi mehanizmi nadzora, jer bez aktivne provjere one postaju tek formalnost. U praksi, mnoge zemlje EU su razvile modele u kojima je fokus usmjeren na operativne službenike s visokim rizikom koruptivnih radnji, na one koji donose finansijske i upravne odluke te na službenike koji imaju direktan pristup dokazima, oduzetoj imovini i kriminalno stečenoj koristi. Drugim riječima, nije nužno da svi policijski službenici podnose imovinsku karticu, ali jeste neophodno da to čine oni čija pozicija, ovlaštenja i stepen odgovornosti takav vid transparentnosti čine opravdanim i potrebnim.

Vrijeme je za ozbiljnu raspravu

Proširenje obaveze podnošenja imovinskih kartica na komandire stanica, inspektore, samostalne inspektore i druge policijske službenike može predstavljati važan korak ka transparentnijem i odgovornijem MUP-u Unsko-sanskog kantona. Istovremeno, takav potez nosi i izazove — od zaštite privatnosti do kapaciteta nadzornih organa.

Ono što je sigurno jeste da se pitanje više ne može ignorisati. U vremenu rastuće potrebe za povjerenjem i jačanjem institucija, MUP USK mora odlučiti da li želi slijediti standarde modernog policijskog menadžmenta i otvoriti vrata većoj transparentnosti — ne samo na vrhu, nego i tamo gdje se svakodnevno oblikuje sigurnost građana.