27. januar 2025. godine predstavlja 80. godišnjicu oslobođenja Auschwitza – nacističkog koncentracionog logora gdje je život izgubilo preko milion muškaraca, žena i djece
Na današnji dan, 1945. godine, sovjetske trupe su oslobodile zloglasni koncentracioni logor, Auschwitz od Nacista, te oslobodile preživjele zatvorenike logora. Paradoksalno, Staljinov totalitarni režim, za mnoge je predstavljao spas od totalitarnog režima nacističke Njemačke i SS odreda krivim za smrt preko milion ljudi samo u Auschwitzu.
Tako, danas se obilježava 80 godina od oslobađanja ovog zloglasnog logora. Na komemoraciji su se obratili preživjeli zatočenici uz prisustvo mnogih svjetskih zvaničnika. Od predsjednika Francuske, Emmanuela Macrona i kancelara Njemačke, Olafa Scholza, do Kralja Charlesa.
Izrael na ovoj komemoraciji predstavlja Ministar obrazovanja, Yoav Kisch.
Tačan broj stradalih dan danas ostaje nepoznat, historičari tvrde kako se može napraviti gruba procjena kako je u 5 godina, koliko je logor bio aktivan, život u istom izgubilo oko 1.1 miliona ljudi, većinom Jevreja.
Iako najčešći uzrok smrti jesu gasne komore, veliki broj smrti se također može pripisati izgladnjivanju, bolesti, kao i smrzavanju za vrijeme hladnih zima u Poljskoj. Osim Poljaka, u Auschwitzu su najbrojniji zatočenici bili iz Njemačke, Čehoslovačke, Sovjetskog Saveza, Jugoslavije, Austrije i Francuske.
Uzimajući u obzir nehumane uslove, broj smrti, kao i čistu brutalnost SS odreda u Auschwitzu, ovaj logor je postao svojevrsan simbol genocida, ili preciznije, Holokausta počinjenim, većinom, nad Jevrejima.
Kao takav, Memorijalni centar Srebrenica, na 27. januar, je odao počast stradalima u Holokaustu, paljenjem sedam svijeća, šest za žrtve Holokausta, te sedma kao simbolična posveta žrtvama sukoba u Gazi, Ukrajini i Sudanu.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Emir Suljagić poručio je:
"Holokaust nas uči da šutnja pred zlom nikada nije odgovor. Šest svijeća pali se kao simbol sjećanja na žrtve Holokausta, svaka s posebnom porukom. Moramo se suočiti s odgovornošću koju nosimo danas – odgovornošću da zaštitimo živote i dostojanstvo svih ljudi koji trpe posljedice sukoba, rata i nasilja širom svijeta. Na trideset godina od genocida, moramo znati da naše riječi imaju vrijednost samo ako pokažemo šta smo naučili iz lekcija prošlosti”
