U magazinu „Svijet“ iz 1935. godine pronašao sam fotografiju Safvetbega Bašagića iz njegovih posljednjih godina života, scensku fotografiju iz 1906. i prikaz spomenika u haremu Gazi Husrev begove džamije. Tri kadra koji potvrđuju njegovu kulturnu, književnu i historiografsku veličinu.
Portret dr. Safvetbega Bašagića koji ulazi u historiju
Na stranici magazina „Svijet“ iz 1935. godine pod naslovom "SPOMENIK dr. Safvetbegu Bašagiću" objavljen je portret Safvet bega Bašagića za koji uredništvo jasno navodi da potječe iz njegovih posljednjih godina života, a ta precizna vremenska odrednica ovom kadru daje posebnu težinu jer se radi o slici nastaloj u završnoj fazi jedne biografije koja je već tada imala snažan historiografski i kulturni otisak.
Slika 1. Portret Dr. Safvetbega Bašagića
Pred nama je gospodin beg Bašagić, pjesnik i autor „Kratke upute u prošlost Bosne i Hercegovine“ iz 1900. godine i studije „Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti“ iz 1912. godine, čovjek koji je sistematski istraživao osmanske izvore i pisao o kulturnoj historiji Bosne u vremenu kada se oblikovala moderna politička i identitetska svijest. Fotografija je formalna, koncentrirana i lišena dekorativnih elemenata, a upravo ta sabranost daje joj arhivsku vrijednost jer registrira intelektualca u trenutku kada je njegov rad već ušao u trajni fond nacionalne kulture.
Fotografija na scenskom nastupu iz 1906.
Slika 2. Scenska fotografija i isječak iz časopisa "Svijet" iz 1935. godine
Ispod portreta nalazi se fotografija Bašagića u ulozi Karapanđe u drami „Boj pod Ozijom“, uz potpisanu godinu 1906, čime se otvara drugi sloj njegove javne biografije i potvrđuje da je njegov angažman nadilazio pisanje i arhivski rad te zahvatao i pozorišnu scenu kao prostor javne artikulacije ideja.
Kostimografija, držanje i kompozicija kadra svjedoče o ozbiljnoj produkcijskoj namjeri, dok stručna bibliografija dramu vodi pod naslovom „Pod Ozijom ili Krvava nagrada“ iz 1905. godine, što pokazuje razliku između preciznog izdavačkog podatka i novinskog potpisa bez umanjivanja dokumentarne vrijednosti same fotografije. U spoju historiografskog rada i scenskog angažmana vidi se širina kulturne formacije jednog čovjeka koji je istovremeno mislio historiju, pisao književnost i djelovao u javnom prostoru.
Fotografija Safvetbegovog mezara iz 1935. godine
Slika 3. Safvetbegov mezar, nišan i bašluk u haremu Gazi Husrev begove džamije
Treća fotografija na stranici prikazuje nišan i bašluk (nadgrobni spomenik) podignut nad Bašagićevim mezarom u haremu Gazi Husrev begove džamije u Sarajevu među znamenitim Bošnjacima.
Bašagić je preselio 9. aprila 1934. godine, a već 1935. njegova ličnost je predstavljena kroz vizuelni i memorijalni okvir koji pokazuje koliko je brzo ušao u institucionalno i kulturno pamćenje, što svjedoči o njegovoj stvarnoj težini u društvu u kojem je djelovao. Ovaj magazin srpsko-hrvatskog jezika to potvrđuje.
Izvori i reference:
[SLIKA 1] Safvet beg Bašagić, portret iz posljednjih godina života. Izvor: Svijet, 1935.
[SLIKA 2] Safvet beg Bašagić kao Karapanđa u drami „Boj pod Ozijom“ (1906). Izvor: Svijet, 1935.
[SLIKA 3] Spomenik Safvet bega Bašagića u haremu Gazi Husrev begove džamije. Foto: Suljagić. Izvor: Svijet, 1935.
Fotografije su preuzete iz časopisa Svijet, godina X, knjiga XX, broj 20, 9. novembar 1935.
Digitalna kopija dostupna u FOI Digitalnoj knjižnici: https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S00020&godina=1935
