Leptospiroza je zarazna bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, a u Bosni i Hercegovini predstavlja sezonski javnozdravstveni rizik, posebno nakon poplava i u ruralnim sredinama.
Leptospiroza, poznata i kao bolest močvara, predstavlja zoonozu koja se prenosi s životinja na ljude, najčešće putem kontaminirane vode, tla ili hrane. Iako je u Bosni i Hercegovini relativno rijetka, slučajevi se redovno bilježe, posebno tokom toplijih mjeseci i nakon obilnih padavina koje stvaraju idealne uvjete za širenje ove infekcije.
Uzročnik bolesti je bakterija Leptospira interrogans, a rezervoari su najčešće glodari (posebno pacovi), ali i domaće životinje poput pasa, goveda i svinja. Ljudi se najčešće zaraze direktnim kontaktom sa zaraženom mokraćom životinja ili posredno, boravkom u zagađenim vodama – što čini ovu bolest posebno opasnom za poljoprivrednike, ribare, vojnike, izletnike i radnike u kanalizaciji.
Simptomi leptospiroze često su nespecifični – uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, povraćanje i umor. U težim slučajevima bolest može dovesti do oštećenja jetre, bubrega, pa čak i smrti ako se ne liječi na vrijeme. Zbog toga je rana dijagnostika i primjena antibiotika (najčešće doksiciklina ili penicilina) ključna za uspješan oporavak.
U Bosni i Hercegovini, nadležne zdravstvene ustanove bilježe pojedinačne slučajeve svake godine, s povećanjem rizika tokom ljetnih mjeseci i u poplavljenim područjima. Prema izvještajima Instituta za javno zdravstvo, najveći broj oboljelih dolazi iz ruralnih krajeva, a veliki izazov ostaje nedovoljna informisanost građana o mjerama prevencije.
Najvažnije mjere zaštite uključuju izbjegavanje kupanja u stajaćim vodama nepoznatog porijekla, nošenje zaštitne opreme pri radu u vlažnim i potencijalno kontaminiranim područjima, suzbijanje glodara i pravilna briga o higijeni domaćih životinja. Također, edukacija stanovništva i zdravstvenih radnika o rizičnim faktorima i simptomima bolesti predstavlja ključ za pravovremeno reagovanje.
S obzirom na promjene klime, povećane poplave i migraciju glodara, očekuje se da će leptospiroza u budućnosti postati još relevantniji javnozdravstveni problem. Zbog toga je neophodno da se u Bosni i Hercegovini ojačaju nadzorni sistemi, laboratorijske kapacitete i preventivne aktivnosti na lokalnom i entitetskom nivou.
