Uputili smo mail federalnom ministru pravde Vedranu Škobiću s tri precizna pitanja: u kojoj su fazi izmjene Zakona o inspekcijama, šta konkretno sprečava pripremu tog zakona kad su drugi zakoni u istom mandatu uspješno pripremljeni, te postoji li politička prepreka koja blokira ili usporava proces.
Federacija BiH nema inspektorat socijalne zaštite — jedini sistemski mehanizam koji bi mogao vršiti kontinuirani nadzor nad ustanovama u kojima borave najranjivije kategorije građana i nad trošenjem milionskih javnih sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom. Odgovornost za pripremu zakonskih izmjena koje bi to omogućile leži isključivo na Federalnom ministarstvu pravde.
Naglašeno je da će odgovor ili izostanak odgovora biti javno objavljen. Ministar Škobić nije dao nikakvo očitovanje, niti smo dobili ikakav odgovor od kabineta Federalnog ministarstva pravde.

Škobić najavio, ali zakon i dalje nije u Parlamentu

Ministar Škobić je krajem decembra 2025. javno najavio da je „u planu osnivanje Inspektorata za socijalnu zaštitu" i da je „Vlada Federacije BiH već uvrstila odgovarajući zakon u svoju proceduru". Cilj je, kako je rekao, „osigurati kontinuirani nadzor nad ustanovama socijalne zaštite kroz redovne i vanredne kontrole". Prošla su gotovo tri mjeseca od te najave. Konkretan prijedlog izmjena Zakona o inspekcijama i dalje nije u parlamentarnoj proceduri. Škobić je na poziciji federalnog ministra pravde od 28. aprila 2023. godine. Dakle, gotovo tri godine. U tom periodu Ministarstvo pravde je pripremilo i uputilo u proceduru niz zakona: Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, izmjene zakona o advokatima i notarima, Zakon o vještacima itd.
Inspektorat socijalne zaštite očito nije prioritet?

Posljedice nedostatka inspektorata socijalne zaštite

Nepostojanje inspektorata socijalne zaštite ima konkretne i mjerljive posljedice koje se direktno odražavaju na sigurnost građana i zakonito upravljanje javnim sredstvima.
U novembru 2025. godine u požaru u Domu penzionera u Tuzli, ustanovi bez adekvatnog nadzora, smrtno je stradalo 17 osoba, što tragično pokazuje šta znači izostanak sistemske kontrole. Istovremeno, evidentirani su slučajevi fiktivnog zapošljavanja, uključujući i apsurdne primjere formalnog angažmana osoba koje objektivno ne mogu obavljati prijavljene poslove, kroz koje se izvlače sredstva iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji godišnje raspolaže sa 16,7 miliona KM. Samo u januaru 2026. godine nadležnim institucijama pristiglo je 1.500 anonimnih prijava koje ukazuju na zloupotrebe prava radnika s invaliditetom, što dodatno potvrđuje razmjere problema i naglašava hitnu potrebu za uspostavljanjem efikasnih mehanizama nadzora putem funkcionalnog inspektorata.
Kao da situacija nije dovoljno alarmantna, Ured za reviziju institucija u FBiH je u februaru 2026. obustavio finansijske revizije ustanova socijalne zaštite (Pazarića, Drina, Bakovića, Ljubuškog i ustanove u Sarajevu) za 2025. godinu. Razlog: sukob zakonskih odredbi zbog kojih ne postoji prihvatljiv okvir za finansijsko izvještavanje ovih ustanova. To znači da u ovom trenutku niti revizori mogu kontrolisati poslovanje socijalnih ustanova, niti postoji inspektorat koji bi vršio nadzor nad kvalitetom usluga i sigurnošću korisnika.
Ustanove su, praktično, u potpunom vakuumu kontrole.

Zaključak: Ko snosi odgovornost?

Činjenice su nedvosmislene. Federacija BiH nema inspektorat socijalne zaštite. Ministarstvo rada je također višestruko tražilo izmjene zakona. Ombudsmen, civilno društvo i udruženja su upozoravali i upozoravaju. U Tuzli je stradalo 17 ljudi. Malverzacije s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju se nastavljaju. Revizija socijalnih ustanova je obustavljena. Ministar Škobić je krajem 2025. najavio inspektorat, ali konkretan zakon i dalje nije u Parlamentu a na naša pitanja šta ga sprečava, odgovora nema.