Digitalno nasilje u Unsko-sanskom kantonu sve više dobiva zabrinjavajuće razmjere. Svakodnevno se na društvenim mrežama i drugim digitalnim kanalima objavljuju uvredljive objave i komentari, prijetnje i zloupotreba ličnih podataka. Ipak, iako su zakonske izmjene i dopune Federacije BiH („Službene novine F BiH“ broj: 58/2025) predviđene za regulisanje ovih slučajeva, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona još uvijek nije objavilo obrazce, upute niti jasne procedure koje bi građanima omogućile da prijave digitalno nasilje.

Građani bez jasnog puta

Bez tih informacija, građani su prepušteni sami sebi. Ljudi ne znaju kako podnijeti prijavu niti koje dokaze prikupiti, a posljedice digitalnog nasilja – psihičke traume, prijetnje i narušavanje privatnosti – ostaju. Iako zakonska rješenja formalno štite sve građane u Federaciji BiH, praksa pokazuje da je njihova primjena u Unsko-sanskom kantonu ozbiljno otežana.

U Unsko-sanskom kantonu česti su slučajevi u kojima grupe i lažni profili na društvenim mrežama objavljuju teške optužbe i uvredljive komentare o javnim ličnostima i običnim građanima, pri čemu administratori tih grupa ostaju neidentificirani. Građani koji pokušavaju prijaviti takve opštužbe i uvrede Tužilaštvu USK često nailaze na birokratske prepreke i nejasne procedure, ne dobivajući odgovore na svoja pitanja. Osim toga, prijetnje putem privatnih poruka i komentara na društvenim mrežama ostaju neregulisane jer obrazci i upute za njihovu prijavu i dalje nisu javno dostupni.

Lažni profili i višestruki identiteti

Pored općeg širenja digitalnog nasilja, ozbiljan problem predstavljaju lažni profili i anonimni nalozi na društvenim mrežama. Neki od tih profila koriste više različitih identiteta – primjerice, postoji profil koji se povezuje s čak sedam različitih lica, uključujući i jednog uposlenika Tužilaštva USK, institucije koja je odgovorna za provođenje zakona u kantonu. Takvi lažni profili dodatno pogoršavaju situaciju jer zbunjuju građane i dovode u sumnju ko stoji iza objava i zašto ih objavljuje. U isto vrijeme, obični građani nemaju jasne upute niti jednostavan način kako prijaviti digitalno zlostavljanje i zaštititi sebe.

Paradoks zakona i tužilaštva USK

Izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH, koje formalno štite građane od digitalnog nasilja, u praksi ostaju nedostupne običnim ljudima. Pitanje koje se nameće jest: jesu li ove izmjene u stvarnosti rezervirane za političku elitu i one koji imaju institucionalni pristup informacijama, dok pravno neuki građani trpe posljedice digitalnog nasilja?

Situacija se pogoršava jer lažni profili u kantonu šire neistinite teške opštužbe, uvrede, prijetnje i agresivno ponašanje na društvenim mrežama. Građani vide moguću povezanost između takvih aktivnosti i Tužilaštva USK, što ozbiljno narušava povjerenje u pravosuđe. Dok Tužilaštvo USK ne objavi jasne procedure i obrazce za prijavu digitalnog nasilja, građani ostaju nezaštićeni, a digitalni prostor u kantonu postaje nesigurno mjesto u kojem nasilje nesmetano raste.

Tri ključna problema s kojima se suočavaju građani USK-a

Prvo, proceduralne smjernice i obrazci koji bi olakšali prijavu digitalnog nasilja nisu javno dostupni. Drugo, grupe i lažni profili na društvenim mrežama šire uvrede i prijetnje, dok reakcija Tužilaštva USK izostaje. Treće, nepovoljna kombinacija nejasnih procedura i povezanosti online aktivnosti s internim procesima Tužilaštva stvara ozbiljan problem povjerenja i odgovornosti.

Ilustrativni scenario

Jedan građanin pokušava prijaviti prijetnje putem privatnih poruka. Dolazi u Tužilaštvo, ali mu obrazac nije dostupan, a službenik ga uputi da “pošalje e-mail”, bez preciznih uputa. Poruke i dokazi ostaju neadresirani, a prijetnje se nastavljaju, ostavljajući žrtvu u stanju stalnog stresa. Slično iskustvo imaju i drugi građani koji pokušavaju koristiti postojeće zakonske mehanizme, a nailaze na prepreke i birokratske labirinte.

Neophodne mjere i otvorena pitanja

Da bi se situacija popravila, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona mora hitno objaviti obrazce i upute za prijavu digitalnog nasilja te edukovati građane o njihovim pravima i načinima zaštite. Ključno je osigurati da zakonske izmjene ne ostanu samo na papiru, već da budu primjenjive za sve građane, a ne samo za privilegovane ili politički povezane osobe. Pitanja koja ostaju otvorena uključuju: zašto se implementacija zakonskih izmjena i dalje odlaže, koje konkretne prepreke Tužilaštvo USK navodi i koliko one stvarno usporavaju proces, kako građani mogu biti zaštićeni dok se formalni procesi ne uspostave u potpunosti te u kojoj mjeri sukobi interesa i aktivnosti povezane s potonjim pravosudnom institucijom otežava borbu protiv digitalnog nasilja.

Digitalno nasilje ne može čekati. Građani USK-a ne mogu biti prepušteni sami sebi, a digitalni prostor u kantonu ne smije ostati neuređen. Jasne procedure, obrazci i javne upute nisu luksuz – to je minimum zaštite u digitalnom dobu.