Freedom. Responsibility. Truth.

cover image

Bilo je vrijeme kad je Bihaćki okrug visio o koncu, opkoljen sa svih strana, bez oružja, bez hrane, bez nade. Tada se pojavio general koji je rekao: branićemo se. Danas se od njega opraštamo.

U 69. godini života preminuo je Ramiz Dreković, penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine. Za Bihać i cijelu Cazinsku krajinu njegovo ime nosi posebnu težinu – bio je prvi čovjek Petog korpusa, formacije koja je odbranila ovo područje u godinama potpune opkoljenosti.

Rodom je iz sandžačkog mjesta Vesenići kod Tutina, gdje je došao na svijet 1956. godine. Vojnu akademiju oklopno-mehanizovanih jedinica završio je 1980. u Banjoj Luci, a karijeru je gradio u tadašnjoj JNA. Kad je 1991. godine izbio rat, napustio je tu vojsku i vratio se u rodni kraj, priključivši se pripremama za otpor agresiji.

Prvi čovjek Petog korpusa


U Bihaću je organizovao otpor od prvih ratnih dana. U ljeto 1992. preuzeo je komandu nad novoformiranom Unsko-sanskom operativnom grupom, u koju su ušle sve pješadijske brigade tog područja. Kad je Štab vrhovne komande krajem septembra 1992. naredio formiranje Petog korpusa Armije RBiH, dužnost komandanta trebao je preuzeti major Hajrudin Osmanagić – ta odluka je, međutim, povučena prije nego što je stupio na dužnost, pa je komandu preuzeo Dreković. Tako je 21. oktobra 1992., danom zvaničnog formiranja korpusa, postao njegov prvi komandant.

Zona odgovornosti Petog korpusa nije se svodila samo na Bihać – obuhvatala je cijelu Krajinu, uključujući Bosansku Krupu, Cazin, Bužim i Veliku Kladušu. Korpus je u tom trenutku brojao više od deset hiljada ljudi i djelovao je u izuzetno teškim uvjetima – u potpunom okruženju, suočen istovremeno sa snagama bosanskih Srba, Vojskom Republike Srpske, a u jednom periodu i sa secesionističkim snagama Fikreta Abdića. Kroz operacije poput "Munja 93", "Grabež 94", "Breza 94", "Tigar-Sloboda 94", "Pauk" i "Pećigrad", korpus je vremenom stekao nadimak "Sila nebeska" i ostao upamćen kao jedan od najuspješnijih u sastavu Armije RBiH.

Dreković je korpusom komandovao do novembra 1993. godine, kada dužnost preuzima general Atif Dudaković, koji će je obavljati do kraja rata. Sam Dreković je u decembru 1993. unaprijeđen u čin brigadnog generala, a mjesec kasnije preuzeo je komandu nad Četvrtim korpusom Armije RBiH. Kasnije je obavljao i dužnost načelnika Uprave za politička pitanja Generalštaba, a 1997. godine, na petu godišnjicu formiranja Armije RBiH, unaprijeđen je u čin divizijskog generala.

Pravna bitka nakon rata


Njegov životni put obilježila je i dugogodišnja pravna bitka. Od 2019. do 2023. godine suđeno mu je pred Sudom BiH – prema optužnici je odgovarao za artiljerijski napad na Kalinovik 1995. godine, u kojem su stradali civili, dok je bio komandant Četvrtog korpusa. Krajem 2023. godine sudski epilog bio je konačan – optužbe su u potpunosti odbačene.

Termin dženaze biće naknadno objavljen.

You can find this article on:

publisher
wave
frame

Categories