Skoro osam vijekova muslimanske vladavine (od 711. do 1492. godine) ostavilo je neizbrisiv trag na kulturnim, naučnim i intelektualnim poljima. Ovo nije bila čista vojna okupacija, već značajan kulturološki događaj koje je promijenio Španiju.
Ključni pokretači te promjene bili su briljantni umovi čiji utjecaj i danas osjetimo.
Među njima se posebno ističe Ibn Rušd (Averroes), filozof koji je Europi ponovno otkrio Aristotela i postavio temelje modernog sekularnog mišljenja.
Uz njega, u medicini i botanici neizbrisiv trag ostavio je Ibn al-Baitar, dok je svestrani umjetnik i inovator Ziryab promijenio modu, muziku i svakodnevni život dvora.
Zirjab (Abul-Hasan Ali ibn Nafi) je u Kordobu stigao u 9. vijeku. i potpuno promijenio evropski stil života i bonton koji koristimo danas.
Uveo je koncept sezonske mode (svjetlije boje i lagani materijali ljeti, tamna odjeća i krzno zimi).
Promijenio je kulinarstvo uvođenjem obroka od tri slijeda (prvo supa, pa glavno jelo od mesa ili ribe, i na kraju desert).
Prije njega, sva hrana se iznosila na sto odjednom.
Takođe je uveo korištenje elegantnih kristalnih čaša umjesto teških metalnih pehara.
Bravo Zirjab 😊, za ovo i još mnoge stvari je zaslužio svoj spomenik u Kordobi.
Kordoba je u to vrijeme bila metropola sa oko pola miliona stanovnika.
Grad je imao kilometarske popločane ulice koje su noću bile osvjetljene uljanim lampama.
Pored toga, higijena je bila stvar prestiža i vjerske obaveze, pa je grad imao preko 600 javnih kupatila (hamama).
U isto vrijeme, u većem delu Evrope kupanje se smatralo nezdravim, dok se u Kordobi bez čistoće i parfema nije moglo zamisliti svakodnevno funkcionisanje.
Umjetnost Andaluzije bila je fascinantan spoj matematike i estetike.
Pošto islamska tradicija izbjegava prikazivanje ljudskih likova u vjerskim prostorima, umjetnici su postali genijalci arhitekture.
U čuvenoj džamiji Mezkiti, dvostruki crveno-bijeli lukovi poredani su iznad više od 850 stubova. Ova konstrukcija stvara nevjerovatnu optičku iluziju – gdje god da stanete, prostor oko vas djeluje beskonačno prostrano.
Uticaj na jezik je takođe bio velik pa savremeni španski jezik u sebi ima preko 4.000 riječi arapskog porijekla. Najlakše ćete ih prepoznati jer većina počinje na "Al-" (što dolazi od arapskog određenog člana):
Alcalde (gradonačelnik), Almohada (jastuk), Algodón (pamuk), Almacén (magacin/prodavnica), Ajedrez (šah)
Čak i čuveni španski uzvik ¡Ojalá! ( Nadajmo se! ili Daj Bože!) potiče od arapskog Inshallah (Ako Bog da).
Geografska mapa Španije je prepuna arapskih naziva: skoro svaka rijeka koja počinje sa "Guad-" (poput rijeke Guadalquivir) dolazi od arapske riječi Wadi, što znači rijeka.
Muslimani su također donijeli i šah.
Ova strateška igra je toliko zaludila špansko plemstvo svih religija da je ubrzo postala obavezan dio obrazovanja svakog viteza.
Sam izraz "šah-mat" potiče od arapsko-perzijske fraze Shah mat, što znači "kralj je bespomoćan" ili "kralj je mrtav".
Al-Andaluz je na kraju pao 1492. godine, ali duh ovog zlatnog doba, tolerancije, nauke i hedonizma ostao je trajno utkan u savremenu Španiju, što možete vidjeti na sljedećim fotografijama. 😀
