"Plesna kuga" je slučaj plesne manije koji se desio 1518. godine u Strasbourgu, tadašnjem dijelu Svetog Rimskog Carstva. Naime, tokom mjeseca jula pomenute godine, žena, gospođa Troffea, iznenada je započela ples koji je trajao skoro čitavu sedmicu, a u narednim danima su joj se pridružile još 34 osobe. Epidemija je započela već u istom mjesecu, gdje je oko 400 ljudi neprestano plesalo na ulicama grada. Bez obzira na krvava stopala, nastavljali su svoj ples. Mnogi su preminuli od umora, moždanog ili srčanog udara.

Do današnjeg dana, pravi uzrok ove epidemije nije ustanovljen. Obzirom da je osim Strasbourga, "plesna kuga" pogodila mnoge gradove u Francuskoj, Njemačkoj i drugim dijelovima Svetog Rimskog Carstva, u periodu srednjeg vijeka i ranog modernog doba, vjerovalo se da su takvi događaji zapravo božja kazna ili rezultat demonskih aktivnosti. Za "liječenje" se primjenjivao egzorcizam i drugi oblici direktnog djelovanja svećenika, te procesije ili mise. Ipak, neki naučnici i ljekari smatrali su da su mogući uzroci masovna histerija, psihička oboljenja ili sama mašta.

Kuga je doprinijela i stvaranju novih sistema vrijednosti i nove pobožnosti. Do tada, ljudi su se plašili smrti zbog mogućnosti odlaska u pakao, a poslije su se plašili same smrti, naravno zbog vidljivih užasa umiranja usljed kuge, čiji prizori nisu ni najmanje odstupali od paklenih muka. "Memento mori", latinska izreka koja u prijevodu znači "sjeti se da si smrtan", postala je temelj pobožnosti i čitavog stila života i razmišljanja.

Iako je uzrok fatalnog plesa i dalje misterija, ostaje nam kao podsjetnik na složenost ljudske psihe. Bez sumnje, ovaj događaj je intrigantan primjer kolektivne histerije ili možda psihičkog poremećaja koji je zahvatio zajednicu. Osim toga, podsjeća na važnost proučavanja i razumijevanja neobičnih historijskih događaja, kako bismo bolje shvatili ljudsku prirodu.