U USK već odavno nema medija koji služi interesu javnosti i korekciji političara na ovom kantonu. Čak što više mediji se direktno financiraju od vlasti tako da je očekivano da ne smiju bilo šta negativno da napišu o njima. I ovo što hrabrih ima pokušavaju ugasiti na ovaj način.
Ukratko moja reakcija na situaciju koja se desila u Bihaću. Apsurdno je da se novinar kažnjava sa 500 KM zbog objave članka na našoj platformi. Ja bih volio suštinu ovog slučaja poredati na sljedeće stvari:
1. Suština slučaja Vahidin Durić, istraživački novinar i autor platforme plenum.ba, pozvan je na ispitivanje u PS Bihać nakon prijave koju je podnio policijski službenik Abdijanović Mirhad zbog teksta:
https://plenum.ba/svakodnevnica/politika/direkcija-za-ceste-usk-pod-lupom-lice-bez-sigurnosne-dozvole-i-sa-falsifikovanom-diplomom-ucestvovalo-u-akciji-/e3c33800-f2f1-4af7-84eb-8411503b0c43/2601220011?feed=g
U tekstu na Plenumu nigdje se ne spominju ime ni prezime Abdijanovića, niti se on direktno ili indirektno povezuje sa sadržajem članka, što cijeli postupak čini očitim pokušajem pritiska, a ne legitimnom reakcijom na klevetu.
A zašto je gospodina Abdijanovića toliko povrijedio tekst i da li je to potvrda svega onog što je napisano u ovom gore tekstu sami zaključite.
2. Politička pozadina i motiv Abdijanović Mirhad je politički angažiran – bio je na listama pokreta POMAK za lokalne izbore 2024. i opće izbore 2022, što pobuđuje sumnju da je prijava politički motivirana, a ne pravno utemeljena.
Slučaj se uklapa u širi obrazac političkog uplitanja u rad novinara u Unsko‑sanskom kantonu, gdje politički povezani pojedinci koriste institucije da bi utišali kritičke medije.
3. Kontinuirani pritisci na Durića Durić je i ranije bio meta političkih pritisaka i prijava, što dokumentuje i raniji tekst na zurnal.info o „verbalnom deliktu“ u USK, pa se ovaj slučaj jasno vidi kao nastavak sistemskog progona, a ne izolovan incident.
Uprkos prijetnjama, nastavlja raditi istraživačko novinarstvo u javnom interesu, što ga dodatno čini simbolom borbe za slobodu medija u Krajini.
4. Udar na slobodu izražavanja Napad na novinara koji nije imenovao prijavitelja predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja i novinarstva, prava zaštićena Ustavom BiH (član II) i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (član 10).
Ovakve prijave služe kao poruka svim novinarima da će, ako dirnu u političke i institucionalne nepravilnosti, biti izloženi prijetnjama i pravnim postupcima.
5. Problematična Odluka o javnom redu i miru Bihaća iz 2019 godine, otvara prostor za političku zloupotrebu i cenzuru kritičkog govora na internetu. Pogotovo u mjestu i kantonu gdje gotovo da nemamo nikako medija koji se bave ozbiljnom problematikom političkih procesa unutar samih institucija.
Evo tačne odluke i dopune tog zakona:
ODLUKU O DOPUNI ODLUKE O JAVNOM REDU I MIRU
Član 1.
U Odluci o javnom redu i miru („Službeni glasnik Općine Bihać“, broj: 13/13 i („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj: 13/17), u članu 5. tačka g) mijenja se i glasi:
„g) upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža. Mjestom činjenja ovog prekršaja smatra se mjesto gdje boravi osoba prema kojoj je nastupila štetna posljedica.“
Autor tu odluku opisuje kao uvod u „staljinističke“ mjere, jer omogućava vlastima i politički angažiranim pojedincima da selektivno tumače šta je „uznemiravanje“ i time ušutkavaju kritičare.
6. Zašto je važna podrška Slučaj Vahidina Durića pokazuje da istraživački novinari u USK rade pod konstantnim prijetnjama, dok se pravni i policijski mehanizmi koriste da ih zastraše i novčano sankcionišu, a ne da zaštite javni interes.
Zaštita Durića i drugih novinara nije pitanje individualne sudbine, nego odbrane osnovnih demokratskih vrijednosti i prava građana da budu informirani o zloupotrebama moći.
