Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini objavio je 2. juna 2026, dan uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, saopćenje pod naslovom „Novi visoki predstavnik mora biti osoba koja će na prvo mjesto staviti interese BiH, njenih naroda i građana“.¹ Ono što slijedi je to isto saopćenje, rečenicu po rečenicu i u istom rasporedu, s jednom jedinom izmjenom. Umjesto visokog predstavnika, predmet je izbor reisul-uleme, a umjesto Rijaseta, potpisnik je član Islamske zajednice. Fusnote su jedini dodatak i one su dokumentarne.

Član Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izražava duboku zabrinutost zbog špekulacija u javnosti u vezi s izborom novog reisul-uleme i mogućim ograničavanjem uvida članstva u taj postupak.²

– Posebno zabrinjava utisak u javnosti da članovi Islamske zajednice nisu dovoljno uključeni u ovaj proces te da njime upravljaju zakulisni lobistički krugovi. Netransparentno vođenje procesa izbora reisul-uleme, koje ostavlja utisak da je on rezultat neprincipijelnih kompromisa, narušava interese jedinstva, stabilnosti i izgradnje povjerenja³ – kaže se u saopćenju člana Islamske zajednice.

Istaknuto je da novi reisul-ulema mora biti osoba koja će na prvo mjesto staviti interese svih njenih članova u Bosni i Hercegovini i Dijaspori, a ne samo interese manjeg kruga te Zajednice

– U ovim trenucima neizvjesnosti, kada se Islamska zajednica prvi put nakon rata suočava s ozbiljnim deficitom imama,⁴ od presudnog je značaja da se izbor novog reisul-uleme izvrši na način koji je Zajednica sama izborila Štatutom iz 1909. godine.⁵ Ovaj izbor nije isključivo pitanje organa Zajednice, već se tiče svih njenih segmenata, uključujući i članove koji izdvajaju članarinu, zekat i sadekatu-l-fitr. Bilo kakva odluka koja bi dovela u pitanje dosadašnji napredak u očuvanju autonomije i izgradnji institucija Zajednice predstavlja opasnost na koju su svi dužni upozoriti – navodi se u saopćenju.

U trenutku kada Pravilnik o službi propisuje pet stepenica ustupaka jer kvalifikovanih kandidata za imame nema,⁶ ne smije se dozvoliti umanjenje uloge članstva u izboru poglavara.

Zbog toga, navodi član u saopćenju, novi reisul-ulema mora imati isti mandat i podršku članova Islamske zajednice kao i njegovi prethodnici.⁷

Ocjenjuje se da će svaka redukcija njegovog legitimiteta, izmještanje sjedišta ili sužavanje kruga onih koji ga biraju⁸ ohrabriti one koji ne kriju da im je cilj dokazati kako Islamska zajednica u kojoj članstvo bira svoje organe ne može funkcionisati.

– Zatvaranje uvida članstva mora uslijediti tek kao dokaz uspješne primjene Ustava Islamske zajednice, odnosno kada se otklone svi strahovi od urušavanja povjerenja članstva, narušavanja autonomije Islamske zajednice te povratka postavljanju umjesto biranja. Taj cilj je djelomično definisan kroz načela koja Islamska zajednica sama sebi propisuje: zakonitost, javnost, odgovornost, izbornost i ograničeno trajanje rukovodnih funkcija, nepristrasnost i politička neutralnost.⁹ Oni koji se zalažu za zatvaranje procesa trebali su učiniti sve da se ova načela ispune. Preuranjeno zatvaranje predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti Zajednice, te bi takva ishitrena odluka ugrozila i njeno jedinstvo i njen ugled – navodi se.

Svi u Islamskoj zajednici bili bi najsretniji kada bi njeni organi mogli sami preuzeti odgovornost za njenu budućnost.

– Međutim, to nije moguće dok god su aktivne prakse koje ne skrivaju da im je cilj da se ista mjesta godinama dijele među istim ljudima.¹⁰ Posljednja prepreka takvim praksama upravo su Ustav Islamske zajednice i njen Ustavni sud.¹¹ Činjenje ustupaka takvim praksama ne samo da nije doprinijelo normalizaciji prilika, već ih je održavalo u životu do te mjere da se i stotinu i sedamnaest godina nakon Štatuta o vjersko-prosvjetnoj autonomiji suočavamo s tim da članstvo ne bira nijedan organ iznad džemata – kaže se u saopćenju člana.

Na kraju, član Islamske zajednice poziva Sabor, Rijaset i sve organe Islamske zajednice da u ovom procesu pokažu punu odgovornost.

– Jedinstvo, povjerenje i ugled Islamske zajednice ne smiju biti predmet lobiranja, trgovine ili eksperimenta¹² – zaključeno je u saopćenju.

Potpisuje:
Član IZ-e

Izvori i napomene

1. „Islamska zajednica: Novi visoki predstavnik mora biti osoba koja će na prvo mjesto staviti interese BiH, njenih naroda i građana“, islamskazajednica.ba, 2. juni 2026. (MINA). Sjednica Upravnog odbora PIC-a održana je 3. i 4. juna 2026.
2. Sabor Islamske zajednice donio je 18. aprila 2026. Odluku o raspisivanju izbora za reisul-ulemu. Konačnu listu kandidata Sabor utvrđuje glasanjem. Izvor: „Raspisani izbori za reisul-ulemu: Novog poglavara Islamske zajednice bira posebno izborno tijelo“, islamskazajednica.ba / Preporod.info, 18. april 2026.
3. Prema istoj Odluci, Izborno tijelo za izbor reisul-uleme čine sabornici, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa. Nijednog od njih nije izabralo članstvo. Proceduru provodi Komisija za izbor koju čine predsjednik i potpredsjednici Sabora, predsjednik Ustavne komisije Sabora i predsjednik Glavne izborne komisije. Kandidate evidentira saborska komisija od osamnaest članova koju čine po jedan najstariji sabornik iz svakog izbornog okruga. Pravilnik traži da kandidat bude onaj koji je stekao opći ugled i povjerenje pripadnika i članova Islamske zajednice.
4. Nedžad Novalić, „Nikad napisana knjiga Halila Mehtića: Kako sam odbio biti stranački muftija“, Analiziraj.ba, 13. novembar 2025.
5. Štatut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini, sankcioniran 15. aprila 1909, na snazi od 1. maja 1909. Ulema-medžlis biralo je muslimansko stanovništvo. Kandidate za reisul-ulemu predlagala je Hodžinska izborna kurija, tijelo od trideset alima s vlastitim mandatom od tri godine. Zvanična engleska stranica Islamske zajednice o Obnoviteljskom saboru iz 1993. navodi da je tom odlukom obnovljena autonomija Zajednice zasnovana na Štatutu iz 1909.
6. Pravilnik o službi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, član 17, kaskada uvjeta kad medžlis po javnom konkursu ne uspije angažirati imama s kvalifikacijama iz člana 16. Sabor Islamske zajednice, četvrta redovna sjednica, Sarajevo, 28. decembar 2024, broj 17-02-1-6654/24.
7. Hfz. Sulejman ef. Šarac, prvi reisul-ulema izabran po Štatutu iz 1909, izabran je januara 1910. u Hodžinskoj izbornoj kuriji s dvadeset osam glasova. Ostavku je podnio u augustu 1912, nakon što mu je Zemaljska vlada ultimativno naložila da to učini.
8. Zakon o Islamskoj vjerskoj zajednici od 31. januara 1930. stavio je Štatut iz 1909. van snage i sjedište reisul-uleme premjestio u Beograd. Hfz. Ibrahim ef. Maglajlić ustoličen je u Bajrakli džamiji u Beogradu, u prisustvu kralja. Ustavom Islamske vjerske zajednice iz 1936. ojačana je uloga laičkog faktora, a 1938. je Fehim ef. Spaho ustoličen u Carevoj džamiji u Sarajevu.
9. Pravilnik o službi u Islamskoj zajednici, član 7, osnovna načela službe.
10. Prema stranicama sazivā na islamskazajednica.ba: Edhem Bičakčić je sabornik od saziva 2002–2006, predsjednik Sabora u sazivima 2006–2010 i 2022–2026, potpredsjednik u sazivima 2010–2014 i 2018–2022. U oba saziva u kojima je bio potpredsjednik, predsjednik je bio Safet Softić, sabornik od 2002. Mirza Šabić je sabornik od 2002. i vodi se pod rednim brojem 75 u četiri uzastopna saziva. Ustav Islamske zajednice propisuje za reisul-ulemu najviše dva mandata. Za predsjednika Sabora takvo ograničenje nije pronađeno.
11. Hfz. dr. Halil ef. Mehtić kandidovao se 2012. za reisul-ulemu i bio eliminiran na sjednici Sabora. Žalbu je uputio Ustavnom sudu Islamske zajednice, koji ju je odbio jer Mehtić nije bio ovlašten podnijeti apelaciju. Prema njegovim navodima, pravila izbora reisul-uleme mijenjana su na istoj sjednici na kojoj se odlučivalo o kandidatima. Prema: Novalić, Analiziraj.ba, 13. novembar 2025.
12. Ured za zekat Rijaseta objavio je 7. septembra 2010. saopćenje u kojem je od svih koji su tu obavezu ispunili poimence naveo samo predsjedničkog kandidata i osnivača Stranke za bolju budućnost Fahrudina Radončića, koji je iz lične imovine izdvojio 50.000 KM. Izbori su održani 3. oktobra 2010. Tadašnji predsjednik Sabora Edhem Bičakčić kazao je tim povodom Centru za istraživačko novinarstvo da neće ni ove godine biti previše, da je bila jedna informacija, i da će proći i to poslije 3. oktobra. Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo, 2010.

Napomena o metodologiji. Tekst saopćenja je saopćenje Rijaseta Islamske zajednice od 2. juna 2026, prenesen rečenicu po rečenicu i u istom rasporedu, uz zamjenu predmeta izbora i potpisnika. Rečenične konstrukcije, uključujući i one koje Plenum inače ne koristi, ostavljene su nepromijenjene jer pripadaju izvorniku. Svi podaci u fusnotama preuzeti su sa zvanične stranice Islamske zajednice, iz Pravilnika o službi u Islamskoj zajednici od 28. decembra 2024, te iz navedenih objavljenih izvora, uz naveden datum. Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović kazao je 14. jula 2026. da odluke koje se donose unutar svih organa i ustanova Islamske zajednice moraju biti transparentne, jasne, javne i utemeljene na visokom stepenu morala, te da nikada ne smiju biti plod samovolje, već rezultat iskrenog savjetovanja s prvacima i članovima džemata. Autor je član Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.