Politička promjena u Velikoj Kladuši iz oktobra 2024. godine označila je kraj višedecenijskog obrasca lokalne vlasti Fikreta Abdića i otvaranje nove institucionalne etape. Izbor Borisa Horvata za načelnika, uz podršku koalicije koju čine SDA, SDP, Narodni evropski savez BiH, DNZ, Naša stranka i Narod i pravda, predstavljao je prekid sa dugim periodom političke dominacije jedne opcije. U tom kontekstu, slučaj mezarja Hasanage Sulejmanagića i mezara prvoborca NOR-a Hilmije Burzića ne može ostati pitanje prošlosti. Slučaj je danas test kredibiliteta nove vlasti.

U Općinskom vijeću Velike Kladuše trenutno djeluju vijećnici iz više političkih subjekata:

1. NES predstavljaju Demir Hadžić, Sabahudin Koštić i Zaim Tralješić.
2. DNZ predstavljaju Husein Hadžić i Amir Ćufurović.
3. Našu stranku predstavljaju Selma Kendić i Zlatko Pajazetović.
4. SDA predstavljaju Mirzet Brkić, Rasim Keserović i Semra Okanović.
5. SDP predstavljaju Aladin Ćerimović, Sinhad Golubović, Asko Karajić i Refika Purić.
6. Narod i pravdu predstavlja Mersad Sarajlija.
7. U Vijeću je i nezavisni vijećnik Aladin Rizvić.

(Izvor - https://velikakladusa.gov.ba/opcinsko-vijece/vijecnici-opcinskog-vijeca/)

Ova većina je javno potvrdila stabilnost i međusobno povjerenje, te podršku načelniku u provođenju razvojnih politika.

Međutim, institucionalna stabilnost ne mjeri se brojem usvojenih odluka, nego sposobnošću da se razjasne osjetljivi i neriješeni predmeti koji opterećuju javni prostor.

Dokumentovani događaji i institucionalna uključenost

U periodu 2017–2019. godine javno su dokumentovani radovi u neposrednoj zoni mezarja. Video zapisi, medijski tekstovi i svjedočenja potvrđuju prisustvo mehanizacije, uklanjanje zaštitnih elemenata i zahvate u tlu. U javnim izvorima spominje se uključenost policije, općinske i kantonalne inspekcije, te Tužilaštva Unsko-sanskog kantona. U pojedinim objavama navodi se i podnošenje krivične prijave zbog povrede mira pokojnika, prema članu 379 Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema tom članu, ko neovlašteno prekopa, razruši, ošteti ili na drugi način grubo oskrnavi grob ili drugo mjesto ukopa ili spomen na umrle, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ukoliko se radi o više grobova ili više radnji, svaka radnja se u pravilu cijeni zasebno, što znači da eventualna krivičnopravna odgovornost nije simbolička kategorija, nego mjerljiva kroz konkretne procesne akte.

Ključno pitanje danas nije retoričko nego proceduralno. Ako su institucije bile obaviještene, mora postojati zapisnik. Ako je prijava podnesena, mora postojati broj predmeta. Ako je postupak okončan, mora postojati odluka. Ukoliko je obustavljen, mora postojati obrazloženje. Bez tih elemenata, javni prostor ostaje bez institucionalnog zatvaranja predmeta.

Katastarska evidencija i pravni kontinuitet mezarja

U katastarskim evidencijama postoji čestica označena kao groblje ili mezarje površine devet kvadratnih metara. Taj podatak nije folklorna interpretacija, nego administrativna činjenica. Uz mezarsku česticu nalaze se susjedne parcele sa različitim upisanim načinima korištenja, uključujući parcele sa evidentiranim objektom i općinsku parcelu koja je u ranijim javnim raspravama figurirala kao predmet spora.

Katastar sam po sebi ne utvrđuje legalnost objekta. Legalnost se dokazuje urbanističkom saglasnošću, građevinskom dozvolom, upotrebnom dozvolom i geodetskim elaboratom izvedenog stanja. Međutim, evidencija nameće precizna pitanja. Ako se u registru vodi mezarska čestica, kakav je njen faktički status. Ako su nišani uklonjeni, gdje je dokument o njihovom premještanju ili zaštiti. Ako je izvršen zahvat u zoni ukopa, gdje je nalaz o stanju posmrtnih ostataka.

Upravo ovdje započinje odgovornost nove administracije. Boris Horvat ima institucionalni pristup općinskoj dokumentaciji. Vijećnici imaju pravo i dužnost postavljati pitanja izvršnoj vlasti. Kantonalne inspekcije i nadležna ministarstva imaju obavezu da potvrde ili demantuju postojanje svojih akata.

Odgovornost načelnika i političke većine

Nova većina u Općinskom vijeću, koju čine SDA, SDP, NES, DNZ, Naša stranka i Narod i pravda, javno je istakla da je Vijeće u prvih osam mjeseci mandata održalo deset sjednica i usvojilo blizu dvije stotine odluka i zaključaka. Takva aktivnost stvara očekivanje da se jednaka energija usmjeri i na predmete koji nose pravnu i etičku težinu.


Isječak iz videa Spor - oko mezarja u V. Kladuši iz 2017. (YT kanal Radio V. Kladuša)

Boris Horvat nije bio nosilac funkcije u periodu kada su radovi izvođeni. Međutim, on je danas nosilac izvršne vlasti i odgovoran je za transparentnost rada općinskih službi. To uključuje Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Odsjek za imovinskopravne i geodetske poslove, kao i Odsjek za inspekcijske poslove. Javnost ima pravo znati da li su izdane urbanističke i građevinske dozvole, da li je izvršena kontrola zakonitosti, da li su provedene eventualne inspekcijske mjere i kakav je status predmeta koji su ranije bili u domenu tužilaštva.

U demokratskom sistemu politička promjena ne briše stare predmete. Ona ih nasljeđuje. Upravo zato se slučaj mezarja danas nalazi u središtu testa odgovornosti nove vlasti.

Institucionalna komunikacija i obaveza transparentnosti

Plenum je, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, uputio zvanične upite načelniku Općine Velika Kladuša, kao i nadležnim općinskim službama za prostorno uređenje, imovinskopravne poslove i inspekciju. Upiti su upućeni i u pravcu kantonalnih organa nadležnih za inspekcijski nadzor i eventualne krivične postupke.

Ovakav korak nije polemički čin nego proceduralni zahtjev. Javnost ima pravo na informacije koje se odnose na status mezarske čestice, na izdane dozvole i na ishod postupaka koji su ranije bili javno spominjani. Transparentnost u ovom slučaju neće predstavljati politički ustupak, nego potvrdu da institucije funkcionišu.

Zaključak: mjerilo odgovornosti

Slučaj mezarja Hasanage Sulejmanagića i mezara Hilmije Burzića predstavlja spoj pravnog, kulturnog i institucionalnog pitanja. Postoje javno dokumentovani događaji, postoji evidencijski trag u katastru i postoje navodi o institucionalnoj uključenosti. Ono što nedostaje jeste jasno, sistematizirano i javno dostupno zatvaranje postupka.

Boris Horvat i vijećnici Općinskog vijeća Velike Kladuše danas imaju priliku da pokažu da politička promjena znači i promjenu standarda transparentnosti. Ukoliko se objave relevantni akti, dozvole i odluke, slučaj će dobiti institucionalni epilog. Ukoliko se to ne dogodi, praznina će ostati trajno prisutna u javnom prostoru.

1. Zakon o slobodi pristupa informacijama FBiH, Službene novine FBiH.
2. Krivični zakon Federacije BiH, član 379. (Povreda mira pokojnika).
3. Zakon o prostornom uređenju i građenju USK (prečišćeni tekst).
4. Katastarski podaci – katastar.ba (prikaz čestice označene kao groblje/mezarje).
5. YouTube: • VETO, „Mezarje na ulazu u Veliku Kladušu…“ (2017) • VETO, „25.11.2017 Rušenje zaštite mezara“ • KRAJINA BA, „Rušenje mezarluke… 12.10.2019.“
6. Al Jazeera Balkans, Mirza Sadiković, „Velikokladuški spomenici sramote“, 27.11.2017.
7. Dnevni avaz, 28.08.2017, tekst o mezarju na ulazu u V. Kladušu.
8. Službena stranica Općine Velika Kladuša – spisak vijećnika.
9. Službena stranica Općine Velika Kladuša – kontakti odsjeka (prostorno uređenje, imovinsko-pravni, inspekcija).